U jednoj od najdubljih i najmanje istraženih oceanskih regija znanstvenici su otkrili golemo groblje kitova, a ono se proteže stotinama kilometara i vjerojatno sadrži više od 10 milijuna ostataka ovih morskih sisavaca pružajući jedinstven uvid u evoluciju kitova i funkcioniranje dubokomorskih ekosustava.

Istraživači su ga pronašli u zoni rasjeda Diamantine, jugozapadno od Australije, na dubinama između 5000 i 7000 metara. Područje je nastalo prije 30 do 40 milijuna godina tijekom razdvajanja australskog i antarktičkog kontinenta te ga karakterizira složen reljef podmorskih grebena i dubokih jaraka.

Milijuni kostiju na dnu oceana

Znanstvenici su tijekom ekspedicije izveli 32 zarona podmornicom i identificirali čak 485 nalazišta s fosilima kitova te pet lešina koje su potonule na morsko dno i postale izvor hrane za dubokomorske organizme.

Na pojedinim lokacijama zabilježeno je oko 760 ostataka po četvornom kilometru, što je višestruko više nego na bilo kojem sličnom nalazištu dosad. Prema procjenama istraživača, na dnu ovog oceanskog jarka moglo bi se nalaziti više od 10 milijuna ostataka kitova, a kosti su vjerojatno skrivene i ispod slojeva sedimenta.

Neočekivana dominacija kljunastih kitova

Dosadašnja istraživanja 'padova kitova', tj. lešina, uglavnom su se odnosila na usane. Novo otkriće pokazuje da i kljunasti kitovi mogu stvarati slične dubokomorske ekosustave.

Regija Diamantina poznata je po velikoj raznolikosti kljunastih kitova, a istraživači smatraju da njezina topografija u obliku slova V djeluje poput prirodnog lijevka koji usmjerava tijela uginulih životinja prema morskom dnu. Budući da se na tim dubinama sediment vrlo sporo pomiče, ostaci ostaju izloženi strvinarima, a tijekom vremena minerali postupno prekrivaju kosti i pretvaraju ih u fosile.

Otkrivena i nova vrsta kita

Među fosilima je pronađena i djelomično očuvana lubanja dosad nepoznate vrste, nazvane Pterocetus diamantinae. Znanstvenici smatraju da ovo otkriće pruža nove informacije o evoluciji kljunastih kitova i potvrđuje da su se njihove specijalizirane anatomske značajke razvile mnogo ranije nego što se pretpostavljalo.

Posebno ih je iznenadilo to što su na istom području pronađeni ostaci izumrlih rodova kitova s kostima suvremenih vrsta, raspoređeni duž morskog dna duljine 1200 kilometara.

Jedan od najrjeđih prozora u duboku prošlost oceana

Istraživači su na novijim lešinama, uz fosile, zabilježili iznimno bogate zajednice dubokomorskih organizama. Na jednom četvornom metru pronađeno je čak 2840 strvinara i drugih organizama koji se hrane raspadajućim tkivom.

Znanstvenici vjeruju da se u dubinama zone Diamantina kriju brojni neotkriveni fosili i da bi ovo golemo 'groblje kitova' moglo postati jednim od najvažnijih nalazišta za proučavanje njihove evolucije i dubokomorskih ekosustava na Zemlji, piše CNN.