Istovremeno s objavom tih podataka, WhatsApp je predstavio nove sigurnosne mjere kako bi korisnicima pravovremeno signalizirao sumnjive aktivnosti. Primjerice, korisnik će sada dobiti upozorenje ako ga netko tko mu nije u kontaktima pokuša dodati u grupni razgovor, što je čest prvi korak u prevarama.

Meta navodi kako je WhatsApp 'proaktivno otkrivao i gasio račune prije nego što bi ih organizirane skupine stigle aktivno koristiti.' U jednom slučaju surađivali su s OpenAI-jem (tvorcem ChatGPT-a) kako bi razotkrili shemu lažnog iznajmljivanja skutera, za koju je bila odgovorna kriminalna grupa iz Kambodže. Prevaranti su koristili ChatGPT za izradu poruka koje su slali žrtvama.

Sheme su najčešće započinjale tekstualnom porukom, nakon čega bi se komunikacija nastavila na društvenim mrežama ili aplikacijama za razmjenu poruka poput WhatsAppa. Krajnja prijevara uglavnom bi se dogodila na platformama za plaćanje ili kriptovalute, navodi Meta.

'Uvijek postoji neka kvaka, i to bi svima trebao biti znak za oprez - ako morate uplatiti novac unaprijed kako biste dobili navodni povrat ili zaradu', upozoravaju iz Mete.

Upozorenja i kritike

Britanska organizacija za zaštitu potrošača Which? pozdravila je poteze Mete, ali istaknula da tvrtka mora učiniti znatno više kako bi se borila protiv prijevara na svim svojim platformama.

Lisa Webb, stručnjakinja za potrošačko pravo, poručila je: 'Korisnike Facebooka, Instagrama i WhatsAppa zatrpavaju lažni oglasi – od nepostojećih investicija do sumnjivih proizvoda i lažnih ponuda za posao. Meta mora osigurati da takvi sadržaji uopće ne dođu na njihove platforme.'

Webb je također pozvala britanskog regulatora Ofcom da hitno krene s provedbom Zakona o internetskoj sigurnosti i donese stroga pravila za oglašavanje, kako bi se tehnološke kompanije prisilile da preuzmu odgovornost za sadržaj koji dopuštaju.

Prevarantski centri koji godišnje varaju ljude za milijarde dolara, poznati i kao scam centri, djeluju iz zemalja poput Mjanmara, Kambodže i Tajlanda. Često u njima rade ljudi koji su žrtve trgovine ljudima ili koji su prevareni da se prijave za posao, a zatim prisiljeni na sudjelovanje u prijevarama.

Lokalne vlasti upozoravaju građane da budu oprezni i da koriste dostupne sigurnosne opcije. U Singapuru, primjerice, policija savjetuje korištenje dvofaktorske provjere autentičnosti na WhatsAppu, kao i ignoriranje svih neuobičajenih zahtjeva koje dobiju preko poruka.