Proizvodnja plastike porasla je više od 200 puta od 1950. godine i nastavlja rasti, uz katastrofalne posljedice za ljudsko zdravlje i okoliš, upozorava novo izvješće objavljeno u časopisu The Lancet
Plastika predstavlja 'ozbiljnu, rastuću i nedovoljno prepoznatu prijetnju' ljudskom zdravlju i okolišu, navodi se u sveobuhvatnom znanstvenom pregledu objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet. U izvješću se tvrdi kako se svijet nalazi usred plastične krize, odgovorne za bolest i smrt ljudi 'od rođenja do starosti', a povezani zdravstveni troškovi procjenjuju se na najmanje 1,5 bilijuna dolara godišnje.
Glavni uzrok krize je eksplozivni rast proizvodnje plastike – od 1950. godine porasla je više od 200 puta, a do 2060. godine očekuje se gotovo trostruko povećanje na više od milijardu tona godišnje. Najbrže raste proizvodnja jednokratne plastike, poput boca za piće i ambalaže za brzu hranu.
Kao rezultat, plastično zagađenje doseglo je planetarne razmjere – danas je oko osam milijardi tona plastike raspršeno diljem svijeta, od vrha Mount Everesta do najdubljih oceanskih brazdi. Manje od 10 posto te plastike ikada bude reciklirano.
vezane vijesti
Plastika šteti u svim fazama
Plastika ugrožava ljude i planet kroz cijeli svoj životni ciklus – od vađenja fosilnih goriva (nafte, plina, ugljena), preko proizvodnje, korištenja i odlaganja, do izgaranja u otvorenom zraku. Taj proces uzrokuje emisiju više od 2 milijarde tona CO2 godišnje, što je više od ukupnih emisija Rusije, četvrtog najvećeg svjetskog zagađivača.
Osim što potiče klimatske promjene, plastika zagađuje zrak, vodu i hranu, sadrži više od 16.000 kemikalija – uključujući boje, stabilizatore, usporivače gorenja – od kojih su mnoge povezane s ozbiljnim zdravstvenim posljedicama. No, javnost često nema pristup informacijama o tome koje se točno tvari nalaze u kojem plastičnom proizvodu.
Plastični otpad s vremenom se razgrađuje u mikro- i nanočestice, koje ulaze u ljudsko tijelo putem vode, hrane i zraka. Znanstvenici su ih pronašli u krvi, mozgu, majčinom mlijeku, posteljicama, sjemenu i koštanoj srži. Iako se puni zdravstveni učinci još istražuju, povezuju se s rizicima od srčanog i moždanog udara, a znanstvenici pozivaju na oprezni pristup.
Najugroženije su ranjive skupine, osobito fetusi, novorođenčad i mala djeca, kod kojih je izloženost plastici povezana s povećanim rizikom od pobačaja, prijevremenog poroda, urođenih mana, oštećenja pluća, dječjeg raka i kasnijih problema s plodnošću.
Unatoč tvrdnjama industrije i petrodržava poput Saudijske Arabije da je rješenje u recikliranju, autori izvješća upozoravaju: 'Sada je jasno da se svijet ne može reciklirati iz ove krize.' Za razliku od stakla, papira, čelika ili aluminija, plastika se zbog svoje kemijske složenosti ne može jednostavno i učinkovito reciklirati.
Više od 98 posto plastike izrađuje se iz fosilnih goriva, a više od polovice neobrađenog otpada se spaljuje, dodatno zagađujući zrak.
Izvješće je objavljeno neposredno prije šestog i vjerojatno završnog kruga pregovora među državama članicama UN-a o pravno obvezujućem globalnom sporazumu o plastici. Pregovori su opterećeni dubokim podjelama: više od 100 država podupire ograničenje proizvodnje, dok petrodržave i industrijski lobiji tome snažno protive.
Kako je nedavno otkrio The Guardian, upravo su lobisti i predstavnici industrije plastike sustavno opstruirali pregovore, gurajući rješenja koja izbjegavaju ograničenja u proizvodnji i usmjerena su isključivo na upravljanje otpadom.
Poziv na hitno djelovanje
'Znamo dovoljno o štetnim učincima plastike na zdravlje i okoliš. Ne smijemo čekati', rekao je prof. Philip Landrigan, pedijatar i epidemiolog sa Sveučilišta Boston, i glavni autor izvješća. 'Učinci se najviše osjete kod najranjivijih – djece i dojenčadi. Gospodarski teret za društva je ogroman. Naša je moralna i znanstvena dužnost da djelujemo.'
Samo tri plastične kemikalije – PBDE, BPA i DEHP – odgovorne su za 1,5 bilijuna dolara godišnje štete u 38 analiziranih zemalja, upozorava analiza. Jedna od autorica, odvjetnica Margaret Spring, istaknula je da je ovo izvješće početak serije analiza koje će redovito pratiti utjecaj plastike na globalnoj razini:
'Želimo stvoriti neovisni, znanstveno utemeljeni izvor podataka za sve koji donose odluke, kako bi se oblikovale učinkovite politike za borbu protiv plastičnog zagađenja.'
