Svaki otkucaj srca pumpa krv kroz više od 96.000 kilometara krvnih žila u našem tijelu. No što se događa kada se ti vitalni putevi počnu sužavati? Masnoće, osobito one 'loše' vrste, mogu tiho i postupno preobraziti naš kardiovaskularni sustav u područje na kojem se vodi dramatična bitka.

Kako masnoće napadaju srce i krvne žile

Proces počinje gotovo nevidljivo. Kada su razine LDL kolesterola ('lošeg' kolesterola) kronično povišene, te masne čestice počinju prodirati u stijenke arterija. Organizam to prepoznaje kao prijetnju i aktivira imunološki odgovor - bijele krvne stanice hrle na mjesto 'invazije' i počinju gutati kolesterol, pretvarajući se u takozvane 'pjenaste stanice'.

Ovaj proces, poznat kao ateroskleroza, stvara plakove koji se nakupljaju na stijenkama arterija poput hrđe u starim cijevima. S godinama, arterije postaju ukočene, manje fleksibilne i sve uže. Srce mora pumpati snažnije kako bi potisnulo krv kroz suzene prolaze, što dovodi do povišenog krvnog tlaka. Ironično, upravo taj povećani tlak dodatno oštećuje arterijske stijenke, olakšavajući daljnje taloženje masnoća - začarani krug koji se sam hrani.

Simptomi koji šalju upozorenje

Problem s kardiovaskularnim bolestima povezanim s masnoćama je što dugo mogu biti asimptomatske, ali liječnici ističu kako tijelo ipak šalje signale upozorenja.

Angina pectoris se manifestira kao pritisak, stezanje ili peckanje u prsima, često osjećaj 'kao da slon sjedi na grudima'. Ova bol može zračiti u lijevi krak, ramena, vrat ili čeljust, osobito tijekom fizičke aktivnosti ili stresa. Nedostatak daha pri aktivnostima koje su ranije bile lako izvodljive - penjanje stepenicama, brže hodanje, ili čak obično kretanje po kući - znak je da srce jednostavno ne može dostaviti dovoljno kisika mišićima.

Umor i slabost koji se ne objašnjavaju nedostatkom sna često su pripisani starenju, no često su znak da srce ne opskrbljuje tijelo dovoljno učinkovito. Hladni ekstremiteti, osobito stopala i ruke, mogu ukazivati na lošu perifernu cirkulaciju zbog suženih krvnih žila. Erektilna disfunkcija kod muškaraca često prethodi dijagnozi srčanih bolesti za nekoliko godina - male arterije penisa prve pokazuju posljedice ateroskleroze. Xanthelasma, žućkaste naslage masnoća oko očnih kapaka, vidljivi su znak jako visokog kolesterola.

'Prevencija kardiovaskularnih bolesti ključna je jer govorimo o vodećem uzroku smrtnosti i dugotrajnog invaliditeta. Pravodobnim preventivnim pregledima možemo značajno smanjiti pobol, smrtnost i trajne posljedice koje ozbiljno narušavaju kvalitetu života. Kontrola arterijskog tlaka, razine glukoze i lipida u krvi, prestanak pušenja te redovita tjelesna aktivnost temelj su očuvanja zdravlja srca i krvnih žila. Prevencija ne znači samo ranije otkrivanje bolesti, već i priliku da se bolest uopće ne razvije ili da se njezin tijek bitno ublaži. Upravo zato preventivni pregled nije formalnost, nego jedna od najvažnijih odluka za dugoročno zdravlje i često doslovno znači razliku između zdravog života i ozbiljne bolesti.' objašnjava Saša Mikuličić, dr.med., spec. kardiologije iz CROATIA poliklinike u Rijeci.

Imate neko pitanje? Postavite pitanje doktoru

Kada plakovi u arterijama postanu dovoljno veliki ili nestabilni, posljedice mogu biti katastrofalne.

Akutni infarkt miokarda događa se kada se plak raspukne i oko njega se stvori krvni ugrušak koji potpuno začepi koronarnu arteriju. Dio srčanog mišića ostaje bez kisika i počinje odumirati - svaka minuta je kritična. Istraživanja pokazuju da je povišeni LDL kolesterol odgovoran za približno 50 posto svih kardiovaskularnih problema.

Moždani udar nastaje po istom principu, samo što se začepljenje događa u arterijama mozga. Neuroni počinju umirati brzinom od gotovo 2 milijuna u minuti, što može rezultirati trajnim oštećenjima, paralizom ili smrću. Srčano zatajenje razvija se postupno kada srce, prisiljeno godinama pumpati protiv otpora suženih arterija, postaje slabo i ne može više održavati normalnu cirkulaciju.

Periferna arterijska bolest može dovesti do gangrene i amputacije ekstremiteta, dok aneurizma aorte - izbočina u glavnoj arteriji - može puknuti s gotovo sigurnom smrtnom posljedicom.

Brojke govore same za sebe: kardiovaskularne bolesti uzrokuju gotovo 18 milijuna smrti godišnje globalno, više od svih oblika raka zajedno. U Europskoj uniji, čak 45 posto svih smrtnih slučajeva povezano je s bolestima srca i krvnih žila.

Prevencija: Što možemo sami napraviti

Dobra vijest je da je većina kardiovaskularnih bolesti povezanih s masnoćama preventabilna.

Prehrana djeluje kao odličan medikament: Mediteranska prehrana, bogata maslinovim uljem, orašastim plodovima, masnom ribom, povrćem i cjelovitim žitaricama, pokazala se kao zlatni standard. Studije potvrđuju da može smanjiti kardiovaskularni rizik za više od 30 posto. Izbjegavajte trans-masti potpuno, a zasićene masti poput crvenog mesa, maslaca i punomasnih mliječnih proizvoda ograničite na manje od 10 posto dnevnog unosa kalorija.

Fizička aktivnost djeluje gotovo kao čudesni lijek: Samo 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno, bilo da se radi o brzom hodanju, plivanju ili vožnji bicikla, može povećati HDL ('dobar') kolesterol, sniziti LDL, poboljšati krvni tlak i pomoći u kontroli tjelesne težine. Svaki korak se ovdje broji stoga se pokrenite!

Održavanje zdrave tjelesne težine je kritično: Čak i gubitak od 5-10 posto tjelesne mase može značajno poboljšati lipidni profil i smanjiti kardiovaskularni rizik. Prestanak pušenja je možda najvažnija pojedinačna intervencija - rizik od srčanog udara smanjuje se za 50 posto samo godinu dana nakon prestanka, dok se nakon 15 godina rizik gotovo izjednačava s neputačima.

Redovite kontrole omogućavaju da znate svoje brojke: ukupni kolesterol, LDL, HDL, trigliceridi, krvni tlak, šećer u krvi. Praćenje ovih parametara omogućava rano otkrivanje problema dok još nisu napravili štetu. Farmakoterapija, osobito statini koji blokiraju stvaranje kolesterola u jetri, pokazala se iznimno učinkovitom u smanjenju kardiovaskularnog rizika kod visokorisičnih pacijenata. Noviji lijekovi poput PCSK9 inhibitora nude dodatne opcije za one koji ne odgovaraju na standardnu terapiju.

Treba istaknuti kako masnoće ne moraju biti 'presuda' kardiovaskularnom sustavu. Razumijevanje mehanizama kojima masnoće oštećuju srce i krvne žile, prepoznavanje ranih znakova upozorenja i proaktivno djelovanje mogu spasiti život. Naše srce kuca otprilike 100.000 puta dnevno - svaka zdrava odluka koju donesemo nagrađuje tu predanost s još mnogo otkucaja u godinama koje dolaze. Prevencija nije uvijek jednostavna, ali je neuporedivo lakša od liječenja posljedica. Započnite s promjenama već danas - vaš kardiovaskularni sustav bit će vam zahvalan.