istraživanje

Više volimo kupovati online u inozemstvu nego kod kuće

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 30.03.2017 09:40
  • Objavljeno 30.03.2017 u 09:40
tportal

Izvor: Mastercard / Autor: Mastercard

Petina Hrvata kupuje online najmanje jednom tjedno, volim inozemne e-trgovine, najčešće se odlučujemo za nabavku odjeće i obuće, a volimo i bitkoine

Istraživanje Masterindex o e-trgovini i novim trendovima u plaćanju, koje je Mastercard proveo među ispitanicima iz više od 20 europskih zemalja, pokazalo je kako Europljani redovito kupuju online. 

Četvrtina (25 posto) Europljana s pristupom internetu tijekom prošle godine online kupovalo proizvode ili usluge najmanje jednom tjedno. Istu praksu je imalo 22 posto Hrvata.

Ogromna većina (90 posto) Europljana kupuje online najmanje jednom godišnje, 63 posto to čini barem jednom mjesečno, a 25 posto njih najmanje jednom tjedno. U Hrvatskoj 82 posto ispitanika kupuje barem jednom godišnje, barem jednom mjesečno to čini 57 posto njih, a najmanje jednom tjedno 22 posto.

Malo nas kupuje online svaki dan

Na internetu najviše kupuju Britanci. Postotak Poljaka (devet posto), Litvanaca (devet posto) i Talijana (osam posto) koji svakodnevno kupuju online je sličan Velikoj Britaniji (osam posto), no Britanci se ističu kad je riječ o kupnji barem jednom tjedno (41 posto). Nakon njih slijede Irci (32 posto) i Nijemci (30 posto).

Na kraju spektra – kad je riječ o kupnji barem jednom tjedno – su Finci (17 posto), Estonci (16 posto) i Danci (16 posto). Na našem tržištu svakodnevno online kupuje četiri posto ispitanika. 

tportal

Izvor: Mastercard / Autor: Mstercard

Odjeća i obuća su najpopularnije kategorije za kupnju online u Europi (48 posto), a slijede ih ulaznice (34 posto), elektronika (33 posto), knjige (31 posto) i hotelski smještaj (30 posto). 

Popularnost pojedinih predmeta razlikuje se s obzirom na tržište. Recimo, za ispitanike iz Hrvatske (48 posto), Irske, Estonije i Latvije je najvjerojatnije da na internetu kupuju odjeću i obuću.

Zanimaju nas igračke za djecu

Dvaput je vjerojatnije da će na internetu namirnice kupiti Britanci (33 posto) nego njihovi susjedi Nizozemci (16 posto) i Francuzi (15 posto). Za usporedbu, namirnice online kupuje 13 posto Hrvata.

Grčki online kupci će četiri puta češće (43 posto) rezervirati daleka putovanja od ispitanika u Hrvatskoj (10 posto). 

Petina Hrvata online kupuje dječje proizvode i igračke. Proizvodi za djecu popularni su i u Poljskoj (25 posto) i Italiji (20 posto). Na razini Europe prosjek je 14 posto.

Finska (31 posto), Švedska (22 posto) i Norveška (22 posto) su jedine zemlje s više od jednog od pet online kupaca uključenih u online kockanje.

U Češkoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Poljskoj online bankarstvo je dvostruko popularnije od kartica. No, u zemljama poput Velike Britanije, Francuske, Španjolske, Irske i Italije kartice su najpopularnije metode plaćanja.

U Hrvatskoj pri plaćanju s mobilnog uređaja predvodi online bankarstvo (41 posto), što slijede kartice (31 posto). 

Velik potencijal za nove oblike plaćanja

Studija je istražila i nove metode plaćanja kao što su digitalni novčanici, aplikacije banaka i skeniranje QR kodova te utvrdila snažan potencijal za rast u ovim segmentima. 

Iako u Europi postoji jasna otvorenost prema korištenju novih tehnologija, interes nije uvijek povezan sa stvarnom uporabom.

Primjerice, španjolski online kupci u teoriji pokazuju najviše entuzijazma (54 posto) za e-novčanike, ali sa 14 posto ispitanika koji trenutno koriste ovu tehnologiju zaostaju za Norvežanima (20 posto), Grcima (20 posto) i Fincima (19 posto). 

Istovremeno, 41 posto Hrvata pokazuje interes za digitalnim novčanicima, a pri kupnji preko mobitela koristi ih četiri posto ispitanika. Hrvati su sa 16 posto jedna od tri nacije - uz Italiju (47 posto) i Španjolsku (17 posto) - koje pokazuju najveći interes za digitalnom valutom (poput bitkoina). 

Strah od prijevare najveći je problem digitalne trgovine

Unatoč trendovima koji se razlikuju od zemlje do zemlje, brige Europljana vezane uz e-trgovinu su slične. Strah od prijevare je najčešći razlog za izbjegavanje kupnje na internetu u svim promatranim zemljama.

Ipak, u nekim je zemljama zabrinutost veća: Grčka (71 posto), Hrvatska (65 posto) i Španjolska (64 posto), a u nekima manja: Danska (46 posto) i Francuska (48 posto).

Više od pola (58 posto) online kupaca u Hrvatskoj kupuje u inozemnim e-trgovinama barem jednom godišnje, dok u Europi to čini 41 posto njih. Online kupnju u inozemstvu najviše vole Austrijanci i Irci (preko 60 posto).

Glavni razlog zbog kojeg ne kupuju u inozemnim e-trgovinama Europljani navode dostupnost onoga što žele kupiti.

Istraživanje je pokazalo kako 40 posto online kupaca u Finskoj i Poljskoj smatra da stranice u njihovoj zemlji zadovoljavaju njihove potrebe, a percepcija je slična u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj. 

Manjak povjerenja u inozemne webshopove je najveći među francuskim i belgijskim ispitanicima, dvostruko veći nego primjerice u Španjolskoj ili Italiji. U Hrvatskoj kao barijeru za kupnju u inozemnim e-trgovinama ispitanici najčešće navode pretpostavku o kompliciranom povratu robe (28 posto).

Što se najviše kupuje u inozemstvu?

U inozemnim e-trgovinama Europljani najviše kupuju odjeću i obuću (37 posto) te knjige, glazbu, DVD-e i videoigre (21 posto), a kupce ponajprije privlače dobra ponuda (40 posto) i dostupnost (37 posto). 

U Hrvatskoj je situacija nešto drugačija – uz odjeću i obuću (50 posto), najpopularniji su digitalne kamere i audio uređaji (19 posto), kozmetika (18 posto) i igračke (16 posto). 

Više od 40 posto online kupaca u Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj kažu da nikada nisu kupili nešto s internetske stranice u drugoj zemlji, a s njima se slaže 26 posto online kupaca u Hrvatskoj.  

S druge strane, gotovo 90 posto ljudi koji kupuju na internetu u Austriji i Irskoj tvrde da su na internetu kupili proizvode iz inozemstva barem jednom u životu. Isto vrijedi i za dva od tri online kupaca u Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji.

Ukupni rezultati ukazuju na snažan potencijal za rast prekogranične e-trgovine, s prosječno više od 40 posto europskih online kupaca koji već sudjeluju u prekograničnoj e-trgovini najmanje jednom godišnje. 

Među ključnim su čimbenicima za rast, prekogranične e-trgovine i one na domaćem terenu,  nastavak izgradnje povjerenja u e-trgovinu te unaprjeđenje online ponude i uvjeta. Očekuje se da će europsko tržište e-trgovine od 2015. do 2018. godine rasti za 45 posto, kažu u Mastercardu.

Više: Masterindex

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!