Niz nedavnih incidenata u SAD-u i Europi izazvao je zabrinutost među istraživačima, tehnološkim kompanijama i sigurnosnim službama zbog porasta ekstremističkih pokreta koji se protive umjetnoj inteligenciji i tehnološkoj industriji.

Početkom godine u Teksasu je uhićen 20-godišnjak osumnjičen da je pokušao zapaliti sjedište OpenAI-a i kuću njegova izvršnog direktora Sama Altmana, a istražitelji su uz upaljač i kanistar kerozina kod njega pronašli manifest protiv umjetne inteligencije.

Bio je to samo jedan u nizu slučajeva koji ukazuju na novu vrstu političkog nasilja. U travnju je u Rimu uhićen talijanski influencer poznat po sadržajima usmjerenima na povratak prirodi, a optužen je za planiranje napada na tehnološke ciljeve inspiriranih idejama Teda Kaczynskog, poznatijeg kao Unabombera. Osim toga, u SAD-u su dvojica samoproglašenih ekofašista, koji su prošlog mjeseca izveli smrtonosni napad na džamiju u San Diegu, u svom manifestu kao motive navela i protivljenje sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom te vezama američkog potpredsjednika J.D.-ja Vancea s tvrtkom Palantir.

U Indianapolisu je gradski vijećnik Ron Gibson ove godine pronašao poruku 'NO DATA CENTERS' nakon što su nepoznati počinitelji pucali na njegovu kuću.

Iako se većina protivljenja umjetnoj inteligenciji i dalje izražava prosvjedima, kampanjama protiv podatkovnih centara i političkim inicijativama za strožu regulaciju, stručnjaci upozoravaju da se kod tih pokreta naziru radikalniji elementi. 'Umjetna inteligencija postaje pokretač političkog nasilja, a to je vrlo nova pojava', rekla je za Guardian Jordyn Abrams iz Programa za proučavanje ekstremizma pri Sveučilištu George Washington.

AI kao zajednički neprijatelj

Za razliku od većine političkih tema, protivljenje umjetnoj inteligenciji ne uklapa se lako u klasične podjele na ljevicu i desnicu.

Prema istraživačima, AI danas povezuje vrlo različite skupine – od radikalnih ekoloških aktivista i protivnika masovnog nadzora do neonacističkih akceleracionista koji žele urušavanje tehnološke infrastrukture. Neki strahuju od gubitka privatnosti, drugi od uništenja okoliša, treći od masovne nezaposlenosti, a dio njih vjeruje da bi razvoj napredne umjetne inteligencije mogao predstavljati egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu.

'To nadilazi tradicionalne podjele na lijevo i desno. Vidimo različite skupine i ideologije koje promatraju svijet kroz prizmu protivljenja umjetnoj inteligenciji', rekao je Yannick Veilleux-Lepage s Kraljevskog vojnog koledža Kanade.

Od ludita do protivnika umjetne inteligencije

Otpor prema novim tehnologijama nije nov fenomen.

Povjesničari često podsjećaju na ludite, britanske tekstilne radnike koji su početkom 19. stoljeća razbijali strojeve za pletenje jer su smatrali da im ugrožavaju radna mjesta i egzistenciju. U sljedeća dva stoljeća tehnološke promjene redovito su izazivale društvene sukobe, štrajkove i političke napetosti.

Slične rasprave vodile su se i devedesetih godina prošlog stoljeća, tijekom uspona osobnih računala. Tada su se javljali strahovi od automatizacije, gubitka radnih mjesta, narušavanja društvenih odnosa i negativnog utjecaja tehnologije na djecu.

Iste godine kada je New York Magazine objavio naslovnicu o tzv. novim luditima, Washington Post i New York Times objavili su manifest Unabombera – 35 tisuća riječi dugu kritiku industrijskog društva koja je kasnije postala svojevrstan temeljni tekst radikalnog antitehnološkog pokreta.

Tech lideri sami grade takav narativ

Prema istraživačima, ključna razlika između današnjeg otpora umjetnoj inteligenciji i ranijih tehnoloških revolucija leži u brzini promjena.

'Ne samo da su ove promjene zahvatile cijelo društvo, nego se događaju jako brzo. Ljudi nemaju vremena razviti otpornost ili se prilagoditi novoj stvarnosti', upozorava Veilleux-Lepage.

Problem predstavlja i retorika same AI industrije.

Godinama vodeći ljudi tehnoloških kompanija tvrde da će umjetna inteligencija promijeniti svijet, transformirati gospodarstvo ili čak ugroziti opstanak čovječanstva ako se ne razvija odgovorno. Takve izjave, smatraju stručnjaci, mogu pojačati strah dijela javnosti.

'Za radikalizaciju ljudi ne trebaju vam ideolozi koji pozivaju na nasilje protiv umjetne inteligencije. Tehnološki direktori često sami grade narativ o golemoj i egzistencijalnoj prijetnji', kaže Veilleux-Lepage.

Strahovi rastu i u samoj industriji

Premda čelnici tehnoloških kompanija javno ističu pozitivne strane umjetne inteligencije, pokazuju da su svjesni mogućih posljedica rastućeg nezadovoljstva.

Troškovi privatnog osiguranja vodećih menadžera posljednjih godina znatno su porasli. Elon Musk, primjerice, ulaže milijune dolara u svoju zaštitu dok je SpaceX u dokumentaciji za izlazak na burzu otkrio da je samo prošle godine zaštitarskoj tvrtki koja ga štiti isplatio četiri milijuna dolara – dvostruko više nego dvije godine ranije.

Osim toga, velike AI kompanije zapošljavaju stručnjake za nacionalnu sigurnost, obavještajne službe i borbu protiv terorizma da bi procjenjivale moguće prijetnje povezane s umjetnom inteligencijom.

OpenAI i Anthropic ove su godine pokrenuli i fondove i istraživačke inicijative kojima žele pomoći institucijama i radnicima da se lakše prilagode promjenama koje donosi umjetna inteligencija, a OpenAI-eva neprofitna organizacija najavila je čak 250 milijuna dolara potpore programima za pomoć ljudima pogođenima tehnološkim promjenama.

Opasnost od zatvaranja prostora za raspravu

Stručnjaci upozoravaju da dodatni problem predstavlja osjećaj dijela javnosti da nema stvaran utjecaj na razvoj umjetne inteligencije. Administracija Donalda Trumpa pokušala je ograničiti mogućnost saveznih država da samostalno reguliraju razvoj AI-a, a tehnološke kompanije ulažu milijune dolara u lobiranje protiv strožih propisa.

'Kada vlasti ne žele ili ne mogu reagirati, ljudi koji osjećaju posljedice pokušat će djelovati sami', smatra Mauro Lubrano sa Sveučilišta Bath, autor knjige 'Stop the Machines: The Rise of Anti-Technology Extremism'.

Američke sigurnosne službe posljednjih mjeseci pojačano prate takve pokrete, a nakon napada na Altmanov dom FBI je poručio da neće tolerirati prijetnje 'liderima američkih inovacija'.

No istraživači upozoravaju da bi bilo pogrešno izjednačiti legitimne zahtjeve za regulacijom umjetne inteligencije s ekstremističkim skupinama koje zagovaraju nasilje. Kažu da bi pokušaji nadzora ili gušenja nenasilnih pokreta protiv umjetne inteligencije mogli proizvesti suprotan učinak i gurnuti dio ljudi prema radikalnim skupinama.

'Još uvijek imamo priliku reagirati na vrijeme i izbjeći pogreške koje smo činili u borbi protiv drugih oblika ekstremizma', zaključuje Lubrano, dodajući: 'Ali nešto mi govori da nismo baš najbolje krenuli.'