Komet 3I/ATLAS tek je treći veliki međuzvjezdani posjetitelj koji je čovječanstvo ikada otkrilo. Riječ je o kometu koji nije nastao u našem Sunčevu sustavu, nego je u njega samo privremeno zalutao. Procjene govore da je 3I/Atlas velik između približno 440 metara i 5,6 kilometara.

Taj međuzvjezdani lutalica najvjerojatnije je nastao u protoplanetarnom disku plina i prašine koji se vrtio oko neke druge zvijezde, na mjestu gdje su se aktivno formirali planeti. Smatra se da je iz svojeg izvornog sustava izbačen snažnom gravitacijskom 'praćkom' u blizini diva nalik Jupiteru. Od tada je milijardama godina putovao međuzvjezdanim prostorom Mliječne staze, a sada mu imamo rijetku priliku svjedočiti dok se približava našem Suncu.

Dana 19. prosinca, samo nekoliko dana prije Božića, 3I/ATLAS bit će biti najbliži Zemlji te ćemo ga moći promatrati teleskopom ili vrlo snažnim dalekozorom. Najbliže će se našem planetu približiti u petak, 19. prosinca 2025., na udaljenost od oko 269 milijuna kilometara.Za astronome je to ujedno najbolja moguća prilika da izbliza prouče objekt i saznaju koliko su procesi nastanka planeta u drugim sustavima slični ili različiti od onoga što se dogodilo u našem.

U posljednjih sedam godina otkrivena su tri člana posve nove populacije nebeskih tijela - međuzvjezdanih objekata. Njihove putanje su hiperbolične, za razliku od kružnih ili eliptičnih orbita tijela koja pripadaju Sunčevu sustavu. Upravo to otkriva njihovo porijeklo: dolaze izvana, prolaze i više se nikada ne vraćaju. Sve što znanost dobije jest kratak uvid u njihov dugi život, međutim - čak i ti kratki podaci mogu biti ključni za razumijevanje nastanka planeta diljem galaksije.

Božićni poklon astronomima

Poznato je da je i naš Sunčev sustav u prošlosti izbacio goleme količine materijala u međuzvjezdani prostor. Računalne simulacije pokazuju da su se tijekom burnog razdoblja migracije divovskih planeta (Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna) velike količine materijala raspršile u Kuiperov pojas i Oortov oblak, a znatan dio završile izvan sustava. Procjenjuje se da je tom prilikom oslobođeno oko trideset Zemljinih masa kometa veličine 3I/ATLAS-a.

Otkrića egzoplaneta u posljednjih nekoliko desetljeća pokazala su da su planeti oko drugih zvijezda vrlo česti, pa nije iznenađenje da su i drugi planetarni sustavi izbacivali vlastite komete u Mliječnu stazu. Prvi poznati međuzvjezdani objekt, 1I/‘Oumuamua, otkriven je 2017. godine, a dvije godine kasnije i 2I/Borisov, koji je imao izražen kometni rep i bitno drukčiji kemijski sastav od kometa unutar Sunčeva sustava. Promatranja su pokazala da sadrži više ugljikova monoksida nego vode, dok su naši kometi uglavnom bogati vodenim ledom.

Sastav leda u kometima otkriva uvjete u kojima su nastali. Voda se ledi na nižim temperaturama, pa činjenica da su kometi u Sunčevu sustavu bogati vodom sugerira da su se formirali približno na udaljenosti na kojoj se danas nalazi Jupiter. Ugljikov monoksid i ugljikov dioksid lede se na znatno nižim temperaturama, pa njihova prisutnost u kometima poput 2I/Borisova i sada 3I/ATLAS-a upućuje na to da su nastali mnogo dalje od svoje matične zvijezde.

Nakon godina neuspješnog traganja za novim međuzvjezdanim objektima, otkriće 3I/ATLAS-a u srpnju pokazalo se iznimno vrijednim. Promatranja, uključujući ona pomoću Svemirskog teleskopa James Webb, već su otkrila da je bogat ugljikovim dioksidom, što dodatno potvrđuje da je nastao u hladnijim i udaljenijim dijelovima svojeg izvornog sustava nego kometi koje poznajemo, piše Space.

Kako se Božić približava, tako se i 3I/ATLAS približava Zemlji, pružajući rijetku priliku i znanstvenicima i amaterima da promatraju objekt koji nosi poruke iz drugog zvjezdanog sustava. Ta opažanja mogla bi promijeniti naše shvaćanje mjesta na kojima nastaju kometi i pokazati je li Sunčev sustav u tom pogledu iznimka ili samo jedan od mnogih sličnih primjera u galaksiji.