Uz nižu orbitu, koja iz dana u dan sve više podsjeća na poslijepodnevnu prometnu gužvu, ovakvi događaji mogli bi biti postati sve češći. Zemljina orbita postaje zagušena, a broj satelita koji kruže oko planeta brže raste nego ikada prije. Sve veći broj privatnih tvrtki i država pokreće nove satelitske konstelacije, čime se povećava rizik od ozbiljnih incidenata u svemiru
Najnoviji takav slučaj dogodio se kada je internetski satelit Starlink tvrtke SpaceX Elona Muska morao aktivirati svoje potisnike da bi izbjegao bliski susret s kineskim satelitom. Prema navodima SpaceX-a, izostanak koordinacije između operatera doveo je do opasno malog razmaka između dvaju objekata na visini od oko 563 kilometra iznad Zemlje. Naime približili su se jedan drugom na udaljenost od samo 200 metara.
Potpredsjednik SpaceX-a za inženjering Starlinka, Michael Nicolls, upozorio je da najveći dio rizika u svemirskim operacijama proizlazi iz nedostatka razmjene podataka i koordinacije među satelitskim operaterima. Istaknuo je da bez dijeljenja orbitalnih podataka može doći do opasnih bliskih mimoilaženja koja ugrožavaju sigurnost svemirskih sustava.
vezane vijesti
Kineski satelit lansiran je raketom Kinetica 1 iz svemirskog centra Jiuquan u pustinji Gobi, a to je izvela tvrtka CAS Space sa sjedištem u Guangzhouu. Prema kineskim državnim medijima, raketa je nosila šest višenamjenskih satelita, kao i dodatne letjelice za međunarodne partnere.
Tvrtka CAS Space poručila je da koristi sustave za praćenje svemirske situacije kako bi izbjegla sudare te da je u kontaktu s relevantnim stranama kako bi razjasnila okolnosti događaja. Istodobno je priznala da je potrebna bolja suradnja među novim svemirskim akterima da bi se spriječili slični incidenti.
Gužva u orbiti
Broj aktivnih satelita naglo je porastao u posljednjih nekoliko godina, pri čemu SpaceX sam upravlja s gotovo 9300 satelita u orbiti, od kojih je velik dio lansiran ove godine. Zbog relativno kratkog životnog vijeka Starlinka, koji iznosi oko pet godina, konstelacija se neprestano obnavlja. Prema procjenama astronoma Jonathana McDowella s Harvarda, jedan do dva takva satelita svakodnevno se vraćaju u Zemljinu atmosferu.
Europska svemirska agencija procjenjuje da se u orbiti trenutačno nalazi oko 13.000 funkcionalnih satelita, a tisuće neaktivnih ili oštećenih objekata ostaju kao svemirski otpad. Uz to, prati se oko 54.000 objekata većih od deset centimetara te se procjenjuje da deseci milijuna manjih krhotina također kruže oko Zemlje, predstavljajući stalnu prijetnju astronautima i svemirskoj infrastrukturi.
Stručnjaci upozoravaju da bi sudar samo dvaju većih objekata mogao izazvati lančanu reakciju poznatu kao Kesslerov sindrom, u kojoj bi se količina otpada naglo povećala i dugoročno ugrozila korištenje orbite. Predstavnici industrije opisuju situaciju kao tempiranu bombu, naglašavajući da pitanje više nije hoće li doći do ozbiljnog sudara, nego kada, piše Futurism.
