Takav sadržaj, koji EU zamišlja kao paneuropsko carstvo, Europsku federaciju ili čak 'Sjedinjene Europske Države', posljednje dvije godine preplavio je društvene mreže.

Ukupno je prikupio milijarde pregleda na X-u, TikToku i Instagramu, u razdoblju u kojem se Unija suočava s posljedicama ruske invazije na Ukrajinu i trgovinskog sporazuma sa SAD-om koji su mnogi u Europi opisali kao poniženje za Bruxelles.

Memeovi kao odgovor na pritiske izvana

Val proeuropskih objava pojačao se nakon oštrih napada američkog predsjednika Donalda Trumpa, a europske čelnike u intervjuu za Politico nazvao je 'slabima', kao i nakon učestalih antieuropskih istupa Elona Muska, vlasnika platforme X.

Vizualni jezik tog pokreta je prepoznatljiv: propagandni plakati u sovjetskom stilu s krugom zvijezda EU-a, videomontaže s dronovima koji prelijeću europske metropole te memeovi koji europske 'prednosti' – od opuštenije radne kulture do bogate povijesne i kulturne baštine – uspoređuju sa stanjem u ostatku svijeta, ponajprije s Trumpovom Amerikom, piše Politico.

Na prvi pogled sve to lako je otpisati kao beznačajnu 'AI slopagandu' jer je velik dio sadržaja doista generiran umjetnom inteligencijom. I doista, Europa kakvu prikazuju profili kao što su European propagandist il Ave Europa ima malo veze sa stvarnom Unijom, u kojoj su čelnici duboko podijeljeni oko financiranja pomoći Ukrajini, obrambene politike ili reformi potrebnih za zaustavljanje dugotrajnog gospodarskog pada.

Osjećaj nemoći kao gorivo

No za ljude koji stoje iza tih profila poanta nije vjerno prikazivanje svakodnevice europske politike. Cilj je stvoriti osjećaj vizije, djelovanja i mogućnosti upravo u trenutku u kojem su mladi Europljani pritisnuti Trumpovim omalovažavanjem Europe, ruskim ekspanzionizmom i sve oštrijim američko-kineskim rivalstvom.

Politico je kontaktirao s 11 autora takvih profila i utvrdio da se ne radi o botovima, već o stvarnim ljudima, s političkim stavovima koji se protežu od ljevice do tvrde desnice. Neki se nazivaju europskim federalistima (Eurofed), drugi govore o paneuropskom imperijalizmu i obrani europske 'civilizacije', a ne nužno postojećih institucija.

'Ljudi traže izlaz iz osjećaja nemoći, žele ponovno steći sposobnost djelovanja, suverenost i kontrolu nad stvarima', kaže Christelle Savall, predsjednica Udruge mladih europskih federalista, organizacije osnovane još 1972. godine, koja posljednjih godina bilježi snažan rast članstva.

Promjena raspoloženja u Europi

Godinama je dominantni politički narativ u Europi bio taj da krajnja desnica nezaustavljivo jača i da je pitanje samo to koliko će dodatno nagristi europski projekt nastao nakon Drugog svjetskog rata. Mladi proeuropski aktivisti smatraju da je to pogrešna dijagnoza i da budućnost pripada snažnijoj Europi.

Taj se pomak vidi i izvan interneta. Poput MAGA-e, pokreta koji je na društvenim mrežama prethodio usponu Trumpa, europski online glow-up prati rast potpore Uniji u stvarnom svijetu. Prema anketama, povjerenje u Europsku uniju trenutačno je na povijesno najvišoj razini.

Eurobarometar iz 2025. pokazuje da snažne većine građana u svim dobnim skupinama podupiru dublju integraciju u području sigurnosti i obrane. U anketi provedenoj u devet europskih zemalja tako čak 69 posto Nijemaca podržava ideju zajedničke europske vojske, a taj koncept politički lideri često ismijavaju kao nerealnu utopiju.

Od memeova do izbora

Sve je više naznaka toga da ovaj val proeuropskog raspoloženja nije ograničen na virtualni prostor. Rob Jettens, 38-godišnji nizozemski centrist koji je nedavno osvojio najviše glasova na izborima, mnogima u tom krugu smatra se 'jednim od njih'. Paneuropska stranka Volt Europa, koja se definira kao centristička ili lijevocentristička, značajno je ojačala od osnutka 2017. godine te danas ima zastupnike u Europskom parlamentu.

Nositelj profila European Challenges, koji se opisuje kao STEM stručnjak u visokoj tehnologiji, smatra da se stvara nova politička niša. 'Srednjodesni eurofederalistički krug sve se više pretvara iz online fenomena u stvarni pokret', napisao je, naglašavajući da pokušavaju izgraditi alternativu Voltu, bližu centru i desnici.

Ideja ujedinjene Europe nije nova te je još 1849. godine Victor Hugo govorio o 'europskom bratstvu' naroda. Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu ta se ideja vratila kroz Europsku ekonomsku zajednicu, a američki predsjednik John F. Kennedy pozvao je 1963. godine na stvaranje 'Sjedinjenih Europskih Država'.

No vizija prave federacije zapela je na nacionalizmu lidera poput Charlesa de Gaullea, a on je tvrdio da se države ne mogu 'rastvoriti' u nadnacionalnu cjelinu. I danas europski čelnici zaziru od velikih iskoraka poput zajedničke vojske ili fiskalne unije, preferirajući ono što nazivaju 'eurorealizmom'.

Za mlade proeuropske aktiviste to nije dovoljno. Oni žele izravni izbor predsjednika Europske komisije, jasnu strategiju i političku hrabrost. Udruga mladih federalista 2024. godine povećala je članstvo za šest posto, a s drugim skupinama ponovno je pokrenula godinama neaktivan Akcijski odbor za Sjedinjene Europske Države.

Iako se razlikuju u vizijama – od umjerenih federalista do krajnje desnih zagovornika 'civilizacijske Europe' –zajedničko im je to da Europu vide kao temeljni politički okvir, a ne tek zbrojem nacionalnih politika.

Europa kao budući politički identitet

Za analitičara Josepha de Wecka ključna je upravo ta promjena perspektive: rasprava se više ne vodi o tome treba li Europska unija postojati, nego kakva bi trebala biti. Čak i lideri poput Viktora Orbána ili Andreja Babiša, poznati po sukobima s Bruxellesom, više ne zagovaraju izlazak iz Unije.

Hoće li 'Sjedinjene Europske Države' postati stvarnost u skoroj budućnosti? Vjerojatno ne. No mladi Europljani koji pune društvene mreže memeovima o europskim vojnicima, zastavama i imperiju jasno poručuju: ne žele Europu koja se brani, već Europu koja djeluje. I odlučni su tu viziju gurati naprijed, meme po meme.