Klimatolozi već dulje vrijeme upozoravaju na činjenicu da se iz godine u godinu ruše temperaturni rekordi. Temperature su više od višegodišnjeg prosjeka, a ljeta postaju sve suša i toplija.

Nova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, izdvaja šest ekstremnih toplinskih valova i navodi kako temperatura koju ljudsko tijelo može podnijeti nije toliko visoka kao što se do sad smatralo.

Naime, znanstvenici inače koriste 'temperaturu vlažnog termometra', odnosno kombinaciju topline i vlažnosti zraka, koja nam govori koliko učinkovito se ljudsko tijelo može hladiti. Dok god se ljudsko tijelo znoji i taj znoj isparava, tijelo se može hladiti. No, kad vlažnost poraste, nema više isparavanja i ljudsko se tijelo jednostavno počinje - gasiti.

Stara je referentna vrijednost bila temperatura od 35 stupnjeva Celzija pri 100 posto vlažnosti. Ali nova studija otkrila je kako bi kritična točka mogla biti puno niža.

Glavna autorica studije, Sarah Perkins-Kirkpatrick s Australskog nacionalnog sveučilišta i njen tim, napravili su novi model, nazvan HEAT-Lim, koji je temeljen na ljudskoj fiziologiji i podacima iz šest toplinskih valova koji su rezultirali tisućama smrtnih slučajeva. Najčešće su se bilježili smrtni slučajevi uzrokovani kardiovaskularnim ili respiratornim problemima, no ti se slučajevi nisu uvijek pripisivali toplini.

Novi model u obzir uzima svojstva ljudskog tijela, a analizom podataka iz šest toplinskih valova (koji su pogodili Saudijsku Arabiju 2024.; Bangkok 2024.; Phoenix (SAD) 2023.; Mount Isu (Australija) 2019.; Karachi (Pakistan) 2015.; i Sevillu (Španjolska) 2003.), otkrili su kako postoji period koji je smrtonosan za starije osobe.

Razdoblja tijekom toplinskog vala 2023. i 2015. bila su posebno opasna za ljude, pogotovo one koji su se našli na direktnom suncu. U Pakistanu su zabilježeni takvi uvjeti da ni zdravi ljudi u dobi od 18 do 35 godine nisu mogli dugo preživjeti na direktnom suncu.

'Naglašavamo da se uvjeti okoline koji onemogućuju preživljavanje i posljedična smrtnost mogu spriječiti odgovarajućom infrastrukturom, dostupnim javnim obrazovanjem i sustavima ranog upozoravanja, ali mnogi ljudi u tim regijama nemaju pristup tim ključnim prilagodbama. Bez prilagodbe, ne samo da se opaža veći broj smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim stresom, već će se nastaviti povećavati s toplijom klimom, a nedovoljna prijava smrtnosti vjerojatno će se proširiti i u budućnosti', ističu znanstvenici.

Ističu kako tijekom najtoplijeg dijela dana, razlika između boravka na direktnom suncu i u sjeni može značiti razliku između smrti i života.

'Jednostavne strategije prilagodbe poput traženja hlada mogu drastično smanjiti rizik od toplinskog stresa, barem u trenutnim klimatskim uvjetima. Dok se dosezanje granica toplinskog stresa kod ljudi nekada smatralo nemogućim na trenutnoj razini globalnog zatopljenja, nedavno su zabilježene kratke pojave blizu izvorno teoretiziranog praga. Naša analiza pruža sljedeći ključni korak u suvremenom znanju o nastanku smrtonosnog toplinskog stresa primjenom fiziološki određenih pragova na promatrane klimatske podatke. Pokazujemo da su smrtonosni uvjeti već doveli stotine milijuna ljudi u ozbiljnu opasnost, i u vlažnim i u suhim klimama, posebno starije osobe bez pristupa hladu, te pružamo fiziološku osnovu za smrtonosne uvjete okoline koji su poduprli odgovarajuće epidemiološke procjene', zapisali su znanstvenici.

'Iako su mnogi ljudi s pravom zabrinuti zbog mogućih učinaka budućih toplinskih valova kako se globalno zagrijavanje nastavlja, naša istraživanja pokazuju da se već tijekom današnjih toplinskih događaja javljaju uvjeti u kojima se ne može preživjeti', rekla je profesorica Perkins-Kirkpatrick u objavi za medije.