Kako se planet zagrijava, ljudima će biti sve teže ostati fizički aktivni, a posljedice bi mogle biti ozbiljne za globalno zdravlje. Novo istraživanje upozorava da bi porast temperatura mogao dovesti do značajnog povećanja tjelesne neaktivnosti i čak 500.000 dodatnih preuranjenih smrti godišnje do 2050. godine
Znanstvenici su analizirali podatke iz 156 zemalja u razdoblju od 2000. do 2022. godine te modelirali kako bi rast temperatura mogao utjecati na razinu tjelesne aktivnosti u narednim desetljećima.
Rezultati pokazuju da svaki dodatni mjesec s prosječnom temperaturom iznad 27,8 °C povećava globalnu razinu tjelesne neaktivnosti za 1,5 postotnih bodova. U zemljama s niskim i srednjim prihodima taj je rast još izraženiji i doseže 1,85 bodova.
Studija objavljena u časopisu The Lancet Global Health objašnjava da visoke temperature povećavaju protok krvi u koži i znojenje, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav, povećava rizik od dehidracije i pojačava osjećaj napora tijekom aktivnosti, piše Euronews.
Tjelesna neaktivnost
Tjelesna neaktivnost već je danas jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, određenih vrsta raka i mentalnih poremećaja, što sve smanjuje očekivani životni vijek. Prema procjenama, neaktivnost je odgovorna za oko pet posto svih smrti među odraslima u svijetu.
Autor istraživanja Christian García-Witulski upozorava da se radi o ozbiljnom globalnom zdravstvenom izazovu. Oko trećine odrasle populacije već sada ne zadovoljava preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, a one propisuju najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno.
Do sredine stoljeća porast neaktivnosti povezan s vrućinama mogao bi uzrokovati oko 500.000 dodatnih preuranjenih smrti godišnje, uz gospodarske gubitke procijenjene između 2,4 i 3,68 milijardi dolara. Najveći porast neaktivnosti očekuje se u već toplim regijama, poput Srednje Amerike, Kariba, istočne subsaharske Afrike i ekvatorijalne jugoistočne Azije, gdje bi mogao prelaziti četiri postotna boda mjesečno.
Žene više pogođene od muškaraca
Istraživanje također pokazuje da bi žene mogle biti više pogođene od muškaraca. Razlog je, među ostalim, slabiji pristup klimatiziranim prostorima za rekreaciju te ograničeni kapaciteti javnog zdravstva u tim regijama. Autori naglašavaju da tjelesnu aktivnost treba promatrati kao pitanje javnog zdravlja povezano s klimatskim promjenama, a ne samo kao individualni izbor.
Kao rješenje ističu potrebu za pametnijim urbanističkim planiranjem koji bi ljudima omogućio kretanje i u uvjetima visokih temperatura, a takva rješenja mogu donijeti i šire koristi, poput boljeg sna, očuvanja kognitivnih funkcija i veće radne produktivnosti.
Istodobno ranija istraživanja pokazuju da prelazak iz neaktivnog u aktivan način života može smanjiti rizik od smrtnosti za 22 posto. Već i umjerena razina aktivnosti, poput 7000 koraka dnevno, povezana je sa značajnim smanjenjem rizika od demencije, srčanih bolesti, depresije, dijabetesa tipa 2 i raka.
