Europska komisija još je u travnju 2025. predložila veliku reviziju pravila o tehničkoj ispravnosti vozila, a među najvažnijim novostima su detaljnije provjere elektroničkih sustava, sigurnosne opreme i emisijskih sustava. Ukratko - više neće biti dovoljno da automobil samo 'prođe' osnovni pregled mehanike.

U fokusu više nisu samo ispušni plinovi. Komisija je predložila da se tehnički pregledi prilagode novijim vozilima, uključujući električne automobile i napredne sustave pomoći vozaču, ali i da se uvedu novi testovi za elektroničke sigurnosne sustave te provjera integriteta softvera na sustavima važnima za sigurnost i emisije. To znači da bi budući tehnički pregledi mogli mnogo lakše otkrivati je li nešto na vozilu naknadno mijenjano, isključivano ili softverski 'dirano'.

Na udaru i kućna dijagnostika?

U praksi to posebno otvara pitanje raznih intervencija preko dijagnostičkog priključka, odnosno OBD-a. Taj priključak vozačima i servisima omogućuje pristup nizu funkcija automobila, a preko dostupnih uređaja moguće je aktivirati skrivene opcije, personalizirati postavke, ali i zadirati u sustave povezane s motorom, emisijama ili sigurnošću. Europska komisija u prijedlogu ne navodi izrijekom pojedine popularne uređaje za 'kućnu dijagnostiku', ali jasno poručuje da želi strože nadzirati softver i sustave relevantne za sigurnost i ispušne emisije. To je jasan signal da bi se na tehničkom pregledu ubuduće moglo puno više gledati što je na autu mijenjano elektroničkim putem.

Komisija pritom posebno želi pooštriti nadzor nad vozilima koja u stvarnoj vožnji zagađuju više nego što bi smjela. U planu su naprednije metode otkrivanja vozila s previsokim emisijama, uključujući i ona kod kojih su emisijski sustavi prepravljani ili onesposobljeni. Službeni dokumenti Komisije navode da bi novi pristup trebao pomoći u otkrivanju vozila s neispravnim ili prepravljenim sustavima za obradu ispušnih plinova, kao i smanjiti broj izrazito onečišćujućih vozila na cestama.

Dizelaši i benzinci pod većim povećalom

Posebno zanimljiv dio odnosi se na automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem. Komisija predlaže naprednije testove za ultrafine čestice i dušikove okside, upravo kako bi se lakše otkrila vozila koja formalno prolaze pregled, ali u svakodnevnoj upotrebi ispuštaju više štetnih tvari nego što je dopušteno. U pozadini je i spoznaja da današnja samodijagnostika vozila nije uvijek dovoljna da sama otkrije sve nepravilnosti.

Istodobno, ni električni automobili neće ostati izvan novog režima. Komisija izričito navodi da želi uvesti periodične tehničke preglede prilagođene električnim vozilima, kao i jači fokus na sustave koji su kod takvih automobila ključni za sigurnost i funkcioniranje.

Neće se gledati samo motor

Nova pravila trebala bi obuhvatiti i napredne sustave pomoći vozaču. To znači da bi se na tehničkom pregledu ubuduće moglo provjeravati rade li ispravno sustavi poput automatskog kočenja u nuždi, pomoći zadržavanja vozila u traku i slične elektroničke pomoći koje su danas sve češće ugrađene u automobile. Komisija je to vrlo jasno stavila među ključne elemente prijedloga.

Predložene su i godišnje kontrole za automobile i kombije starije od deset godina, digitalni prometni i tehnički dokumenti te šira razmjena podataka među državama članicama, uključujući i stroži nadzor kilometraže kako bi se suzbile prevare s vraćanjem brojača.

Kada bi sve to moglo stupiti na snagu?

Važno je naglasiti da ovo još nisu konačna pravila. Europska komisija je dala prijedlog, a sada ga moraju razmotriti Europski parlament i Vijeće EU-a kroz redovni zakonodavni postupak. Tek nakon dogovora slijedili bi provedbeni akti i konkretni rokovi primjene. Zasad, dakle, nema točnog datuma kada bi novi režim tehničkih pregleda zaživio u državama članicama, ali očekuje se da će se to dogoditi prije 2030. godine.