Od Madrida, preko Washington D.C.-ja, do Tokija i Pekinga, analiza je otkrila snažan porast broja izrazito vrućih dana i dokazala klimatska kriza dramatično eskalira. Prema procjeni Međunarodnog instituta za okoliš i razvoj (IIED), broj dana s temperaturom iznad 35 Celzijevih stupnjeva u 43 najnaseljenija glavna grada porastao je s prosječnih 1062 godišnje u razdoblju od 1994. do 2003. godine na 1335 u razdoblju od 2015. do 2024. godine.

Porast je zabilježen širom svijeta; u Rimu i Pekingu prosječan broj dana s temperaturom iznad 35 stupnjeva se udvostručio, a u Manili čak utrostručio. Konkretno, Madrid sada u prosjeku ima 47 dana godišnje s temperaturama višim od 35 stupnjeva, a ranije ih je bilo 25. Čak se i u Londonu, poznatom po relativno svježoj klimi, broj dana toplijih od 30 stupnjeva udvostručio, objavio je Guardian.

Sve intenzivniji toplinski valovi i vrućine

Globalno zagrijavanje, uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva, čini svaki toplinski val snažnijim i učestalijim. Ekstremne vrućine vjerojatno su prouzročile preranu smrt milijuna ljudi u posljednjih trideset godina, a najteže pogađaju starije i siromašne stanovnike u brzo rastućim gradovima.

'Globalne temperature rastu brže nego što se očekivalo i svakako brže nego što se čini da vlade reagiraju', izjavila je Anna Walnycki, istraživačica u IIED-u. 'Neuspjeh u prilagodbi značit će da će milijuni ljudi u gradovima živjeti u sve neugodnijim, pa i opasnim uvjetima zbog efekta urbanog toplinskog otoka.'

'Najsiromašniji će ljudi vjerojatno trpjeti najveće posljedice, bilo da žive u Londonu, Luandi ili Limi. No najgore će biti u siromašnim i neplanski izgrađenim zajednicama Globalnog juga, gdje je kvaliteta stanovanja vrlo niska.'

Napomenula je i da trećina svjetskog urbanog stanovništva živi u slamovima ili neformalnim naseljima. 'Klimatske promjene više nisu prijetnja u budućnosti – one su nova stvarnost. Vlade više ne mogu gurati glavu u pijesak.'

Porast od 25 posto u ekstremno vrućim danima od 1990-ih

Najveći svjetski gradovi danas se suočavaju s 25 posto više ekstremno vrućih dana nego u 1990-ima, pokazuje analiza, a bez hitnih mjera milijuni ljudi bit će izloženi sve opasnijim uvjetima.

Klimatske promjene, potaknute sagorijevanjem fosilnih goriva, učinile su toplinske valove jačima i češćima. Posljedice su već smrtonosne: ekstremne vrućine u posljednja tri desetljeća vjerojatno su ubrzale smrt milijuna ljudi, ponajprije među starijim i siromašnijim stanovnicima rastućih urbanih središta.

'Bez prilagodbe, urbani toplinski otoci pretvorit će život u gradovima u nepodnošljivu, pa i opasnu svakodnevicu', rekla je Walnycki.

Rekordne temperature i sve veći rizici

Emisije fosilnih goriva i dalje rastu iako bi ih trebalo smanjiti za 45 posto do 2030. godine da bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što je cilj postavljen Pariškim sporazumom.

Zbog toga je 2024. godina obilježena rekordnim temperaturama širom svijeta: od SAD-a i Kanade do Egipta, Kine i Japana. U Japanu je tako u srpnju izmjerena povijesna temperatura od 41,2 stupnja, a više od 10.000 ljudi završilo je u bolnici. U Europi je pak samo ovoga ljeta od vrućine preminulo najmanje 16.500 ljudi.

Mnogi veliki gradovi suočavaju se i s 'klimatskim šokom', odnosno opasnim izmjenama ekstremno vlažnih i izrazito suhih razdoblja, izvijestio je Guardian u ožujku.

Nova analiza obuhvatila je podatke za 40 najnaseljenijih glavnih gradova i još tri politički važna grada. Primjerice, Brasilia, domaćin predstojećeg UN-ovog klimatskog samita Cop30, imala je samo tri dana s temperaturama iznad 35 stupnjeva u razdoblju 1994.–2003. godine, a od 2015. do 2024. godine bilo ih je čak 40. U Pretoriji, glavnom gradu Južnoafričke Republike, prosjek je porastao s tri dana godišnje na njih 11.

Potrebne su dodatne mjere

Kako bi potaknuo brzu primjenu rješenja koja spašavaju živote, Globalni centar za prilagodbu (GCA) pokrenuo je kampanju kojoj je cilj ubrzati širenje mjera poput centara za hlađenje, zasjenjenih prostora za odmor, fleksibilnih radnih rasporeda i sustava ranog upozorenja.

Predsjednik GCA-a Macky Sall, bivši predsjednik Senegala, poručio je: 'Ekstremna vrućina više nije udaljeni rizik - ona je tu i sada, prijeti ljudima, gospodarstvima i našoj budućnosti. Ulaganjem u praktična i provjerena rješenja možemo zaštititi naše građane.'

U Ujedinjenom Kraljevstvu službeni su savjetnici u travnju ocijenili vladine pripreme za zaštitu stanovništva od rastućih klimatskih rizika kao 'neadekvatne, fragmentirane i nepovezane'.

Walnycki je dodala: 'Svi znamo kako je neizdrživo ležati budan noću i znojiti se tijekom toplinskog vala. To nije problem koji ćemo riješiti samo klima-uređajem. Gradovima hitno treba financiranje za poboljšanje izolacije i ventilacije zgrada, za planove ublažavanja toplinskih valova i za stvaranje hlada gdje god je to moguće.'