Švicarski parlament dao je snažnu potporu uvođenju nove tranzitne pristojbe za vozače koji kroz zemlju samo prolaze, bez zaustavljanja. U Nacionalnom vijeću prijedlog je podržan s 173 glasa za i 13 protiv, a nakon što je zeleno svjetlo već dao i Vijeće država, mjera je prvi put dobila jasnu političku većinu u oba doma.
Za milijune turista koji svake godine iz Njemačke prema Italiji putuju preko Švicarske, to bi moglo značiti osjetno veće troškove. Dosadašnja vinjeta više ne bi bila dovoljna - ubuduće bi važnu ulogu imali i duljina boravka te sama svrha putovanja. To znači da bi vozači koji ujutro uđu u Švicarsku, a iz nje izađu istoga dana na drugoj granici, mogli automatski platiti dodatnu naknadu.
Nova pristojba iznosila bi oko 21 švicarski franak, odnosno približno 23 eura po jednom prolasku.
Najpogođenije rute prema Italiji i jugu Francuske
Ova bi mjera posebno pogodila putnike iz jugozapadne Njemačke koji preko švicarskih alpskih koridora putuju prema omiljenim ljetnim odredištima. Među najvažnijim prometnim pravcima koji bi bili obuhvaćeni nalaze se ruta preko Gottharda prema jezeru Garda i Lombardiji, preko San Bernardina prema jezeru Como, preko Simplona prema Pijemontu i Liguriji te preko Velikog svetog Bernarda prema dolini Aoste.
Pod moguću novu regulaciju ulazila bi i putovanja preko područja Ženeve prema Azurnoj obali i Provansi.
Pritisak tranzitnog prometa na švicarske alpske ceste već je godinama jedno od važnijih političkih pitanja u toj zemlji. Oko 90 posto svih dana s prometnim gužvama bilježi se između Uskrsa i listopada - upravo u razdoblju kada velik broj turista iz sjeverne Europe kreće prema Mediteranu.
Procjenjuje se da otprilike trećinu prometa preko Alpa čine upravo tranzitni putnici - oni koji kroz Švicarsku samo prolaze, ne troše novac u zemlji, a istodobno opterećuju infrastrukturu i stvaraju zastoje u uskim alpskim dolinama.
Posebno je znakovita i struktura tog prometa. Čak 87 posto svih putovanja odnosi se na slobodno vrijeme i godišnje odmore. Drugim riječima, sustav ne opterećuju ponajprije radnici ili teretni prijevoz, nego uglavnom turisti na putu prema odmorištima.
Najveći teret snose lokalni stanovnici
Posebno su pogođene regije poput kantona Uri, koji se nalazi na gotthardskom pravcu. Ondje stanovnici godinama trpe kilometarske kolone, preusmjeravanje prometa kroz manja mjesta, buku i ispušne plinove, iako od takvog tranzita imaju malo ili nimalo koristi.
Nova pristojba trebala bi djelovati upravo na vršna prometna opterećenja i dio tranzitnog prometa preusmjeriti na druge termine ili alternativne pravce.
Plan predviđa i mogućnost fleksibilne naplate. To znači da bi vozači koji putuju u najopterećenijim terminima - primjerice petkom navečer uoči ljetnih praznika - mogli plaćati više od onih koji putuju izvan najvećih prometnih valova. Takav model ne bi imao samo fiskalnu svrhu, nego i jasnu prometnu funkciju: potaknuti putnike da izbjegavaju najkritičnije sate.
Nakon što savezna vlada pripremi konkretan prijedlog, on se vraća u parlamentarnu proceduru. Bude li za provedbu potrebna i ustavna promjena, konačnu riječ imat će švicarski građani na referendumu.
Do tada tranzit kroz Švicarsku ostaje uređen po sadašnjim pravilima. Ipak, svi koji idućih ljeta planiraju put preko Gottharda trebali bi pažljivo pratiti daljnji razvoj situacije.