Njemačka ulazi u iznimno kompetitivnu granu energetike, a na čelu povorke je tvrtka Proxima Fusion iz Munchena
Njemačka ulazi u sve intenzivniju globalnu utrku za komercijalizaciju nuklearne fuzije. Tvrtka Proxima Fusion iz Münchena objavila je partnerstvo sa saveznom pokrajinom Bavarskom, energetskom kompanijom RWE te Institutom Max Planck za fiziku plazme kako bi do 2030-ih izgradili operativnu fuzijsku elektranu povezanu s europskom mrežom.
Planirana elektrana, nazvana Stellaris, trebala bi biti prva koja će ostvariti neto energetski dobitak i u komercijalne i u istraživačke svrhe. Bavarski premijer Markus Söder izjavio je da fuzija predstavlja 'potpuno novu tehnologiju sposobnu za isporuku stabilne, bezugljične i gotovo neograničene čiste električne energije', uz potencijal da zadovolji rastuću potražnju potaknutu električnom mobilnošću, umjetnom inteligencijom i podatkovnim centrima.
vezane vijesti
Nuklearna fuzija temelji se na spajanju lakih atomskih jezgri, za razliku od danas dominantne nuklearne fisije koja cijepa teške atome. Prednost fuzije je što ne proizvodi stakleničke plinove niti dugotrajni radioaktivni otpad, ali njezina komercijalna primjena i dalje predstavlja tehnički izazov unatoč napretku posljednjih godina.
Njemački projekt dolazi u kontekstu globalne konkurencije. U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, Helion Energy planira opskrbljivati Microsoftove objekte energijom iz fuzije već oko 2028., dok Type One Energy surađuje s vlastima Tennessee Valleyja i Državnim laboratorijem Oak Ridge. Američko ministarstvo energetike također cilja uvođenje fuzije u komercijalnu mrežu sredinom 2030-ih.
Ambiciozni projekt
Proximin projekt se temelji na tehnologiji stellaratora, uređaja koji zadržava plazmu unutar torusne strukture pomoću snažnih elektromagnetskih polja. Iako su složeniji za projektiranje od tokamaka, stellaratori nude određene prednosti u stabilnosti plazme.
Prva faza uključuje demonstracijski reaktor 'Alpha' u Garchingu, sjeverno od Münchena, dok bi veća elektrana Stellaris trebala biti izgrađena u Gundremmingenu na lokaciji bivše nuklearne elektrane na fisiju koju je RWE već počeo pripremati.
Oko 20 posto financiranja projekta očekuje se od privatnih međunarodnih investitora, dok sredstva iz saveznih programa još nisu osigurana. Prema riječima direktorice instituta Sibylle Günter, nedavni znanstveni uspjesi omogućili su ovakvo javno-privatno partnerstvo i konkretan napredak prema cilju komercijalne fuzijske elektrane, zaključuje Gizmodo.
