potpuno neočekivano

Teleskop James Webb otkrio je prastare galaksije koje ne bi trebale postojati

23.02.2023 u 09:54

Bionic
Reading

Stručnjaci tvrde da su novootkriveni ogromni sustavi puno veći nego što bi se smatralo mogućim, uz pretpostavku da su nastali nakon Velikog praska

Svemirski teleskop James Webb otkrio je šest masivnih i vrlo starih galaksija koje astronomi nazivaju 'slamateljima svemira' zato što njihovo postojanje izaziva trenutne teorije kozmologije.

Objekti pripadaju eri u kojoj je svemir bio na svega tri posto trenutne starosti, a također su puno veći nego što bi bilo moguće za galaksije koje su nastale tako rano. Ako se njihova starost potvrdi, njihovo postojanje izazvat će znanstveno razumijevanje načina nastanka najranijih galaksija.

'Ovi su objekti puno masivniji nego što je itko očekivao', rekao je Joel Leja, pomoćni profesor astronomije, astrofizičar sa Sveučilišta Penn State i koautor studije, dodajući: 'Očekivali smo pronaći 'male bebe' galaksije, no umjesto toga otkrili smo one koje su postojale u periodu koji se dosad smatrao zorom svemira.'

Ovo otkriće dolazi iz prve kolekcije podataka sakupljenih Webbom. Teleskop je opremljen instrumentima koji rade u infracrvenom spektru te mogu prepoznati svjetlo koje su emitirale najstarije zvijezde i galaksije. Dr. Erica Nelson sa Sveučilišta Boulder u Coloradu i koautorica rada otkrila je 'iznenađujuće blistave i crvene zamućene točke'.

Crvena je boja, podsjeća Guardian, u astronomiji povezana sa starošću, s obzirom na to da se svjetlo koje putuje svemirom isteže uslijed pojave koju zovemo crveni pomak.

Novootkrivene galaksije izgledaju kao da su stare oko 13,5 milijardi godina, što sugerira da su nastale od 500 do 700 milijuna godina nakon Velikog praska.

Izvor napominje da ovo nisu najstarije galaksije snimljene JWST-om. Teleskop je snimio i njih četiri koje se smještaju u razdoblje od oko 350 milijuna godina nakon Velikog praska, no puno su manje. Proračuni predlažu da nedavno otkrivene galaksije sadrže masu stotine milijardi zvijezda veličine našeg Sunca, što ih stavlja u kategoriju Mliječnog puta.

'Ovo je ludnica', kaže Nelson, ističući: 'Nakon Velikog praska nije bilo vremena za nastanak ovako velikih galaksija.'

Nastanak ovoliko masivnih galaksija tako skoro nakon Velikog praska izaziva postojeće teorije te znanstvenicima daje novu slagalicu vezanu uz proces njihovog nastanka. 'Čini se da smo pronašli nešto tako neočekivano i da smo slučajno stvorili problem za suvremenu znanost', kaže Leja i dodaje: 'Ovo otkriće dovodi u pitanje cijelu sliku ranog nastanka svemira.'

ASTROFOTOGRAFIJA

[FOTO] Zavirite dublje u svemir uz ove očaravajuće slike snimljene teleskopima James Webb i Chandra

Pogledaj galeriju

Postojeći modeli sugeriraju da se nakon razdoblja brzog širenja svemir počeo hladiti. U tom razdoblju, koje je trajalo nekoliko stotina milijuna godina, temperatura je pala dovoljno nisko za sakupljanje i urušavanje plina u prve galaksije i zvijezde. Ovo se razdoblje naziva 'mračno doba'.

'Otkriće ovako masivnih galaksija koje su postojale tako skoro nakon Velikog praska sugerira da mračno doba nije bilo baš tako mračno te da se nastanak prvih zvijezda zbio prije nego što smo mislili', kaže dr. Emma Chapman, astrofizičarka na Sveučilištu Nottingham.

Chapman kaže da za potvrdu starosti galaksija trebaju dodatna mjerenja, uz naglasak da su očitani podaci koje je ulovio James Webb 'vrlo vjerojatno točni'. Sljedeći korak tima analiza je spektralnih snimki galaksija kojima će dobiti preciznije informacije o udaljenosti i bolju procjenu mase. 'Saznat ćemo jesu li te stvari zbilja stvarne', komentirao je Leja.