Donald Trump možda je učinio ono što godinama nisu uspijevali ni Pariz ni Bruxelles – uvjerio je Europu da ovisnost o američkoj tehnologiji predstavlja ozbiljan sigurnosni i geopolitički rizik. Nakon Trumpovih prijetnji Grenlandu, sankcija međunarodnim dužnosnicima i spremnosti da europsku ovisnost o američkim tehnološkim kompanijama koristi kao političko oružje, u Europskoj uniji raste podrška ideji tehnološkog osamostaljivanja Europe
Europska komisija zato bi u srijedu trebala predstaviti novi paket mjera za tzv. tehnološki suverenitet, čiji je cilj smanjiti ovisnost Europe o stranim tehnološkim kompanijama. Prema nacrtima dokumenata u koje je uvid imao Politico, Bruxelles ipak zasad ne planira radikalan prekid suradnje s američkim tehnološkim divovima, ali pritisak za jačanjem europske digitalne neovisnosti postaje sve snažniji.
'Ljudi su konačno shvatili da ništa ne donosi toliku moć kao tehnologija', rekao je Sebastiano Toffaletti, glavni tajnik organizacije European DIGITAL SME Alliance, koja zagovara razvoj europskih alternativa američkim tehnološkim kompanijama.
'Tehnologija nije samo roba. Ona je sredstvo moći i utjecaja, a Europa mora imati svoja rješenja', dodao je.
Raste zabrinutost zbog ovisnosti o SAD-u
Novi paket mjera rezultat je sve veće zabrinutosti europskih institucija zbog činjenice da se ključni dijelovi europske digitalne infrastrukture oslanjaju na američke kompanije – od komunikacije e-mailom i pohrane podataka do cloud servisa i alata koje koriste državne službe.
Prije samo nekoliko godina države poput Nizozemske i Danske protivile su se francuskim prijedlozima da se najosjetljiviji europski podaci drže izvan američkih servera. Kritičari su tada tvrdili da je riječ o prikrivenom protekcionizmu koji bi mogao naštetiti europskom gospodarstvu.
Prvi ozbiljan alarm, prema riječima nizozemskog europarlamentarca Barta Groothuisa, stigao je još za administracije Joea Bidena. Nekoliko dana prije odlaska iz Bijele kuće Bidenova administracija ograničila je izvoz AI čipova u pojedine europske države.
Groothuis priznaje da je potpuno promijenio stav prema tehnološkoj ovisnosti o SAD-u. 'To je bio jasan signal da nas naš veliki saveznik želi učiniti potpuno ovisnima o američkoj umjetnoj inteligenciji', rekao je.
Trump ubrzao zaokret
No pravi zaokret dogodio se povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću i njegovim potezima prema Europi.
Tu su i američke sankcije dužnosnicima Međunarodnog kaznenog suda nakon izdavanja naloga za uhićenje izraelskog premijera zbog navodnih ratnih zločina u Gazi. Sankcionirani dužnosnici ostali su bez pristupa američkim sustavima plaćanja poput Vise i Mastercarda, ali i servisima kao što su Amazon, Airbnb i Booking.com.
'Živim nekoliko kilometara od Međunarodnog kaznenog suda. To je bio ogroman šok', rekao je Groothuis. Strah među europskim saveznicima izazvale su i Trumpove prijetnje preuzimanjem Grenlanda, autonomnog teritorija u Kraljevini Danskoj.
'Bili smo među državama koje su se najviše zalagale za otvoreno tržište cloud usluga', rekao je danski dužnosnik za Politico pod uvjetom anonimnosti. 'I dalje vjerujemo u otvoreno tržište, ali svijet se promijenio i morali smo prilagoditi svoju poziciju. Situacija s Grenlandom definitivno je ubrzala taj proces', dodao je.
Od ekonomije do pitanja sigurnosti
Promjena stava u Kopenhagenu predstavlja širi europski trend. Ono što se nekoć smatralo francuskim pokušajem zaštite domaćih kompanija danas se sve više promatra kroz prizmu sigurnosti, geopolitičkog pritiska i strateške autonomije.
'Nema drugog stvarnog izvora ovog problema osim Trumpa; njegove nepredvidivosti, prijetnji i spremnosti da europsku ovisnost o američkim kompanijama pretvori u političko oružje', rekao je Zach Meyers iz think tanka CERRE, dodajući da SAD danas Europi izgleda kao manje pouzdan partner nego ranije.
Unatoč novom konsenzusu o potrebi smanjenja ovisnosti, među članicama EU-a i dalje postoje podjele oko toga kako to postići.
Prema nacrtima Komisije, Bruxelles zasad neće forsirati raskid s američkim tehnološkim kompanijama, već će pokušati jačati europske alternative ulaganjem privatnog sektora, razvojem open-source rješenja i poticanjem domaće proizvodnje čipova.
Komisija će od država članica tražiti procjenu mogućih tehnoloških ranjivosti, a imat će i ovlasti odlučivati može li se pojedinim državama, uključujući SAD, povjeriti tehnologija za najosjetljivije sektore europskog gospodarstva.
No konačne odluke o tome kako će se zaštititi od stranih tehnoloških rizika uglavnom će ostati na nacionalnim vladama, a one pritom moraju paziti da ne pogoršaju odnose s Washingtonom.
Oprezan pristup Bruxellesa
Europska komisija pritom nastoji izbjeći otvoreni sukob sa SAD-om, posebno nakon nedavno postignutog trgovinskog dogovora kojim su ublažene prijetnje novim američkim carinama.
Zato Bruxelles pažljivo bira retoriku. 'Tehnološki suverenitet temelji se na otvorenosti, partnerstvu i poštenoj tržišnoj utakmici te ne znači izolaciju, protekcionizam ili tehnološko odvajanje', navodi se u nacrtu dokumenta Komisije.
Koliko Bruxelles oprezno pristupa cijeloj toj temi, pokazuje i to što EU istodobno razmatra pridruživanje inicijativi Pax Silica, novom američkom savezu usmjerenom na osiguravanje opskrbnih lanaca za umjetnu inteligenciju.