Svaki drugi muškarac i svaka treća žena u razvijenim zemljama tijekom života dobit će tu dijagnozu. Samo u SAD-u od raka svake godine umre oko 600.000 ljudi, a globalno ta bolest uzrokuje svaku šestu smrt. Ako se kriterij uspjeha mjeri pronalaskom lijeka u roku od deset, dvadeset ili četrdeset godina, moglo bi se reći da je rat izgubljen. No podaci pokazuju drugačiju sliku, piše The Economist.

Rak je povezan sa starenjem. Ako izuzmemo duži životni vijek, jasno je da su u bogatom svijetu rane 90-e bile prekretnica. Od tada stopa smrtnosti prilagođena starosti iz godine u godinu polako, ali sigurno - opada. U Americi je sada za oko trećinu niža nego 1990-ih, a sličan trend je i u drugim razvijenim zemljama.

Umjesto blitzkriega, rat protiv raka postao je dugotrajno iscrpljivanje, ali s postupnim uspjesima. Neki su rezultati spektakularni: dječja leukemija nekada je bila gotovo sigurna smrtna presuda, a danas ima stopu petogodišnjeg preživljavanja veću od 90 posto. No najviše napretka došlo je kroz tisuće primjera 'manjih' pomaka - u probiru, kirurgiji i lijekovima.

Prevencija, cjepiva i nova znanost

Daljnji napredak očekuje se iz tri smjera.

Možda pomalo zanemarena priča o uspjehu u borbi protiv raka bila je prevencija - zato što je bolest koja se ne pojavi manje vidljiva od onih koje se izliječe. Naprimjer, stope pušenja naglo su pale u bogatim zemljama. To je vjerojatno spriječilo više od tri milijuna smrtnih slučajeva od raka od 1975. samo u Americi. Budući da pušenje i dalje uzrokuje jedan od pet smrtnih slučajeva od raka diljem svijeta, kampanje protiv njega u slabije razvijenim zemljama, u kojima je ono i dalje uobičajeno, mogle bi imati golem učinak.

Drugi smjer su cjepiva i jeftiniji lijekovi. Rak vrata maternice najčešće je posljedica infekcije HPV-om. Uvođenje cjepiva protiv HPV-a u Britaniji 2008. dovelo je do pada stope raka vrata maternice za 90 posto među ženama u dvadesetim godinama, a zdravstveni dužnosnici vjeruju da će ova bolest do 2040. biti gotovo iskorijenjena. Izvorno cjepivo protiv HPV-a bilo je relativno skupo, ali jeftinija verzija, razvijena u Indiji, sada podupire kampanju masovnog cijepljenja i u toj zemlji. Podsjetimo, u Hrvatskoj je cijepljenje protiv HPV-a besplatno za učenice i učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole te za sve osobe do 25 godina.

Nova znanstvena otkrića

Treći smjer su nova znanstvena otkrića. Genetska istraživanja, biobanke i napredni biomarkeri omogućuju liječnicima da identificiraju one koji su najviše izloženi riziku od stvaranja raka da bi liječenje počelo u najranijoj fazi. Znanstvenici već poznaju genetske varijante koje svoje nositelje predisponiraju za određene vrste raka, poput mutiranog gena BRCA-1, onog koji značajno povećava rizik od raka dojke ili prostate.

Ipak, manje od polovice svih oboljelih od raka ima poznati faktor rizika, ali i samo dio prekanceroznih stanica preraste u maligne. Primjerice, rak debelog crijeva najčešće nastaje iz polipa, no samo pet do 10 posto njih doista postaje kancerogeno.

Cilj istraživača je razriješiti ovu složenost i omogućiti da se pacijenti identificiraju u najranijoj fazi bolesti, kada je liječenje najučinkovitije. U tome pomažu goleme biobanke uzoraka tkiva te nova tehnologija koja omogućuje praćenje kako se geni aktiviraju i deaktiviraju u stanicama, što je prije samo desetak godina bilo nezamislivo.

Uz pomoć novih biomarkera u krvi ili dahu te boljeg razumijevanja toga kako kombinacija genetskih predispozicija i izloženosti okolišu utječe na razvoj raka, liječnici mogu preciznije odrediti tko će doista imati koristi od liječenja. Takav je pristup važan jer sprječava da se pacijenti podvrgavaju nepotrebnim operacijama, kemoterapiji i zračenju, a oni donose goleme troškove i ozbiljne nuspojave. Kada se jednom utvrdi tko je kandidat za terapiju, liječnicima je na raspolaganju sve širi njihov arsenal.

Novi alati u borbi protiv bolesti

Uz kirurške zahvate, kemoterapiju i zračenje, pojavljuju se nova rješenja.

Preventivni lijekovi. Nova rješenja, koja djeluju više poput cjepiva širokog spektra što se koriste protiv bolesti poput gripe, mogla bi ciljati prekancerozne stanice, a jeftini lijekovi poput aspirina ili metformina mogu smanjiti rizik od određenih vrsta raka ili njihova povratka.

Imunoterapija. Rastući broj istraživanja pokazuje da se imunološki sustav može iskoristiti za borbu protiv raka. Eksperimentalna cjepiva - neka prilagođena svakom pacijentu, druga slična klasičnim cjepivima protiv gripe - već su u kliničkim ispitivanjima za rak dojke i debelog crijeva.

Iako je liječenje skupo i farmaceutske tvrtke strahuju od tužbi zbog nuspojava, a pojedine političke odluke (poput rezanja sredstava američkom Nacionalnom institutu za rak) mogu usporiti istraživanja, globalni napredak se nastavlja. Europa i Kina danas ulažu sve više u istraživanja raka; Kina je ove godine prestigla SAD kao glavni izvor studija.

Sve to daje razlog za optimizam da će iz godine u godinu stopa smrtnosti od raka nastaviti padati.