Nekadašnja sovjetska i latvijska junakinja, visoka 213 centimetara, umrla je nakon duge i teške bolesti, ostavivši iza sebe nasljeđe koje je trajno obilježilo svjetski sport. Tijekom 1970-ih i 1980-ih njezina je nadmoć bila potpuna, a ime Semjonove postalo je sinonim za nepobjedivost pod obručima.

Njezina karijera ispisana je nizom trofeja kakav se rijetko viđa. U dresu reprezentacije Sovjetskog Saveza osvojila je sve najvažnije naslove: dvaput je bila olimpijska pobjednica, u Montrealu 1976. i Moskvi 1980., triput svjetska prvakinja (1971., 1975., 1983.), te čak deset puta zaredom europska prvakinja između 1968. i 1985. Posebno fascinira podatak da u stotinu službenih reprezentativnih nastupa nikada nije doživjela poraz.

Jednako uvjerljiva bila je i na klupskoj sceni. Gotovo cijelu igračku karijeru provela je u TTT Rigi, s kojom je osvojila 15 naslova prvakinja Sovjetskog Saveza te čak 11 trofeja Kupa europskih prvakinja, današnje ženske Eurolige.

Izuzetna visina bila je posljedica akromegalije, poremećaja uzrokovanog prekomjernim lučenjem hormona rasta. Isti zdravstveni problemi koji su joj donijeli sportsku prednost kasnije su ostavili teške posljedice. Posljednjih godina života suočavala se s ozbiljnim komplikacijama, a 2022. godine amputirana joj je noga, zbog čega je bila prikovana uz krevet i invalidska kolica. Preminula je u Rigi, a smrt je potvrdio Latvijski košarkaški savez.

Po završetku karijere posvetila se humanitarnom radu te je godinama vodila Latvijski olimpijski socijalni fond, pomažući bivšim sportašima. Njezinim odlaskom zatvoreno je jedno veliko poglavlje sporta – otišla je žena koja nije bila samo iznimno visoka košarkašica, nego istinska ikona koja je promijenila igru i ostavila dubok trag u svjetskoj sportskoj povijesti.