Istraživači kažu da bi tehnologija jednog dana mogla pomoći ljudima koji ne mogu govoriti da lakše komuniciraju. Eksperimentalni moždani implantat može čitati ljudske misli, prevodeći njihove unutarnje misli u tekst. Ono što posebno iznenađuje - u najboljem pokušaju implantat je uspio 'prevesti' unutarnji govor sa 74 posto točnosti
U ranom testu, znanstvenici sa Sveučilišta Stanford koristili su uređaj sučelja mozak–računalo (BCI) kako bi dešifrirali rečenice koje su bile zamišljene, ali nisu izgovorene naglas.
BCI uređaji rade tako da povezuju ljudski živčani sustav s uređajima koji mogu interpretirati moždanu aktivnost, omogućujući ljudima da poduzimaju radnje – poput korištenja računala ili pomicanja protetičke ruke – samo svojim mislima. To bit moglo omogućiti osobama s invaliditetom da povrate dio neovisnosti.
Najnovija otkrića, objavljena u časopisu Cell, mogla bi jednog dana ljudima koji ne mogu govoriti omogućiti lakšu komunikaciju, rekli su istraživači. 'Ovo je prvi put da smo uspjeli razumjeti kako izgleda moždana aktivnost kada samo pomislite na govor', rekla je Erin Kunz, jedna od autorica studije i istraživačica na Sveučilištu Stanford u Sjedinjenim Državama, prenosi Euronews.
vezane vijesti
Do 74 posto točnosti
Tijekom testiranja, četvero sudionika dobilo je implantate s mikroelektrodama u motoričkom korteksu, dijelu mozga odgovornom za govor. Od njih se tražilo da pokušaju izgovoriti riječi ili da ih samo zamišljaju. Oba procesa aktivirala su slične dijelove mozga, iako različitog intenziteta.
Na temelju tih signala znanstvenici su trenirali modele umjetne inteligencije kako bi prepoznali zamišljene riječi i rečenice. U najboljem pokušaju implantat je uspio 'prevesti' unutarnji govor sa 74 posto točnosti.
Kako bi spriječili nekontrolirano 'čitanje misli', istraživači su ugradili sustav lozinke - implantat nije mogao dekodirati, odnosno protumačiti unutarnji govor sve dok sudionici prvo nisu pomislili zadanu frazu. U testu je lozinka 'Chitty chitty bang bang' prepoznata s točnošću od oko 99 posto.
Za sada moždani čipovi ne mogu interpretirati unutarnji govor bez značajnih sigurnosnih ograda. No istraživači kažu da bi napredniji modeli to mogli postići u budućnosti. Frank Willett, jedan od autora studije i izvanredni profesor neurokirurgije na Stanfordu, smatra da novi rezultati daju da bi jednog dana sučelja mozak–računalo mogla vratiti komunikaciju koja će biti jednako tečna, prirodna i udobna kao običan razgovor.
Možda najpoznatiji primjer je Neuralinkov implantat - tvrtke u vlasništvu Elona Muska - eksperimentalni uređaj koji je u ranim ispitivanjima sigurnosti i funkcionalnosti na ljudima s težim zdravstvenim stanjima koja ograničavaju njihovu pokretljivost.
