Rastući broj institucija u više država članica Europske unije počinje prebacivati svoja računala na neko od brojnih izdanja Linuxa. Nije nemoguće to će taj trend s vremenom zahvatiti i Hrvatsku
Operativni sustav otvorenog računalnog koda Linux s nama je već godinama, ali dosad nije uspio ozbiljnije izazvati dominaciju Microsofta i Applea kad je riječ o tržištu osobnih računala.
To bi se moglo uskoro promijeniti, barem što Europe tiče.
Nastojeći odmaknuti se od ovisnosti o američkom softveru, rastući broj institucija u više članica Europske unije počinje prebacivati svoja računala na neko od brojnih izdanja Linuxa.
vezane vijesti
Iako zasad nema naznaka za to, nije nemoguće da će taj trend s vremenom zahvatiti i Hrvatsku.
Prepreka bržem širenju su, između ostalog, predrasude o tome kako taj operativni sustav funkcionira, što sve može, kako ga koristiti...
Ovo su neki od mitova o Linuxu u koje slobodno možete prestati vjerovati.
Ništa bez naredbene linije
Jedan od najvećih mitova o Linuxu je tvrdnja da u njemu ne možete napraviti praktično ništa bez korištenja naredbene linije.
To nije točno, pogotovo kad je riječ o modernijim izdanjima kao što su Linux Mint ili Pop!, koja omogućavaju korištenje računala kao da je riječ o Windowsima ili MacOS-u.
Računala s Linuxom danas imaju odgovarajuća grafička korisnička sučelja za trgovine i postavke hardvera, instalacijske programe, podršku za kamere i mikrofone...
Loše iskustvo igranja
Prije desetak godina ovo je možda i bilo točno. No Linux je u međuvremenu dostigao Windowse, a u pojedinim područjima ih je i nadmašio.
S distribucijama usmjerenim na igre poput SteamOS-a i Bazzitea, igranje za jednog igrača je glatkije nego ikad, s boljim brojem sličica u sekundi, nižom latencijom.... Zbog popularnosti Steam Decka sve više razvojnih programera nastoji osigurati podršku za njihove igre i za Linux.
Ipak, igranje za više igrača može biti malo teže nego na Windowsima, pa biste mogli biti uskraćeni za naslove kao što su Call of Duty, Escape from Tarkov i drugi.
Možete konzultirati stranice poput AreWeAntiCheatYet ili ProtonDB kako biste provjerili hoće li vaša omiljena igra raditi na Linuxu.
vezane vijesti
Slaba podrška za hardver
Linux je u posljednjih nekoliko godina napravio ogromna poboljšanja po ovom pitanju. Iako ponešto još ne funkcionira onako kako bi trebalo, velika većina hardvera trebala bi raditi na gotovo svakoj distribuciji u ovom trenutku.
Za razliku od Windowsa, u kojima često morate tražiti upravljačke programe na web stranicama proizvođača, Linuxov kernel uključuje većinu upravljačkih programa prema zadanim postavkama.
To znači da vaš hardver često radi čim ga priključite.
Uz to, brojni programi i alati otvorenog koda bili su razvijeni i za Linux (recimo, LibreOffice, DaVinci Resolve, Android Studio, VLC i Jellyfin), piše Make Use Of.
