tržište nekretnina

Što se događa s apartmanima na Jadranu? 'Prije svih ovih ratova bilo je drugačije'

24.04.2026 u 16:51

Bionic
Reading

Specijalizirani portali za nekretnine uoči turističke sezone navode porast interesa za apartmanima na Jadranu, dok ljudi na terenu primjećuju smanjeni broj kupoprodaja. U tom povećanju razlike između želja i realnosti konstantan je jedino rast cijena

Uoči turističke sezone, koja će, prema svemu sudeći, biti obilježena uperenim pogledima na Bliski istok i mogućnošću povećanih cijena i redukcija potrošnje goriva u Europi, vrijedi se podsjetiti kakvo je stanje s nekretninama na jadranskoj obali.

Osim žitelja brojnih gradova i mjesta na obali i otocima, među vlasnicima nekretnina su i oni koji su kupili vikendice ili apartmane kako bi uživali tijekom ljeta na godišnjem odmoru ili ih pak iznajmljivali drugim gostima koji rado posjećuju južne krajeve, unatoč porezu na nekretnine koji obuhvaća objekte u kratkoročnom najmu.

Tako s portala Nekretnine.hr, navode kako je interes za apartmanima na Jadranu uoči ove turističke sezone ostao stabilan. Ovu tezu temelje na korisničkim upitima koje su dobili na svome portalu.

Navode da po broju upita za apartmanima prednjači Zadar, a slijede ga Split, Pula i Crikvenica. I u drugim gradovima, poput Kaštela, Umaga, Poreča, Biograda na Moru, Šibenika i Vira, zabilježen je interes za nekretninama. Dodaju da je i lani istih 10 gradova bilo u vrhu popisa najpoželjnijih destinacija za kupnju apartmana.

"Podaci pokazuju visoku razinu stabilnosti interesa za obalne destinacije, pri čemu se poredak vodećih gradova nije mijenjao u odnosu na prošlu godinu. Manji pomaci unutar liste ukazuju na kontinuiran interes za širi krug lokacija, ali bez značajnijih promjena u strukturi potražnje", komentirao je Mladen Matijević, regionalni direktor portala Nekretnine.hr u njihovom priopćenju.

Poslovna tajna i pad na tržištu

No, na upit tportala o tome koliko je povećan interes za apartmanima u odnosu na isto razdoblje lani, Matijević je rekao kako se radi o - poslovnoj tajni. Dodao je kako su najtraženiji stanovi i apartmani, potom kuće, a nešto manji interes je zabilježen za kupnju građevinskih zemljišta.

Iskusna posrednica i dobra poznavateljica tržišta nekretnina na jadranskoj obali, Jasminka Biliškov, tvrdi da takvi podaci nemaju pretjerane veze s onime što se događa na tržištu, jer je broj kupoprodaja u posljednje vrijeme pao.

Prema podacima Porezne uprave, lani je u odnosu na 2024. godinu zabilježen pad kupoprodaja od 13,2 posto na razini cijele Hrvatske. U Istri je realizirano 16,5 posto manje kupoprodaja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 23,5 posto manje i da ne nabrajamo dalje, iako interes za nekretninama u pojedinim gradovima u tim županijama postoji.

"Rekla bih da je smanjen broj kupoprodaja. Sad se događa to da kupci puno više gledaju i razmišljaju, nego što kupuju. Nema više toga da vide nekretninu i odmah je kupe. Ljudi su oprezni, razmišljaju i puno teže kupuju za razliku od prije tri-četiri godine. Prije svih ovih ratova i geopolitičkih nestabilnosti ljudi su se brže odlučivali", rekla je Biliškov.

Dodala je da su jedini relevantni podaci o stanju na tržištu nekretnina oni koje smo već spomenuli, a objavila ih je Porezna uprava. S portala Nekretnine.hr, doduše, navode kako ne bilježe evidenciju kupoprodaja, no očito je da je raskorak između interesa i stvarnih mogućnosti za kupnju nekretnina sve veći.

Stalni rast cijena

Podaci koji se mogu pronaći na portalu Nekretnine.hr govore o rastu cijena u gotovo svim najtraženijim obalnim destinacijama. Tako su u ožujku ove godine cijene po kvadratu, u odnosu na isti mjesec lani, najviše porasle u Splitu, za 14,31 posto. Konkretno, kvadrat stana je prije godinu dana u prosjeku koštao 4899 eura, da bi se prošlog mjeseca popeo na 5600 eura. To su ujedno i najviše zabilježene cijene u najtraženijim destinacijama, ali i rast koji je na godišnjoj razini zabilježen u cijeloj Hrvatskoj.

Dvoznamenkasti postotak rasta cijena bilježe još Zadar (12,31 posto) i Vir (10,24 posto). Cijene su najmanje rasle u Poreču Šibeniku i Umagu, posvuda za manje od tri posto, no ondje je za kvadrat još i lani trebalo izdvojiti više od 3500 eura.

S druge strane, cijene nekretnina su pale jedino u Biogradu na Moru i to za 11 posto. No, ondje je, sudeći po broju oglasa, ponuda i najmanja, dok je u Zadru i Splitu među najvećima, čime se u paradoks dovodi jedan od temeljnih ekonomskih postulata koji kazuje da niža ponuda i viša potražnja znače i veće cijene.

"Općenito je smanjena kupoprodaja u cijeloj Hrvatskoj za 14 posto. Bio je povećan promet stanovima u Varaždinu i Zadru, ali to je malo. Svi drugi gradovi su imali za nekih 14-15 posto smanjen broj kupoprodaja. No, razloge tome treba tražiti i u nerealnim cijenama. Često su tražene cijene rabljenih stanova gotovo izjednačene sa cijenom novogradnje. To svakako nije realno. Osim smanjene potražnje i realizacije kupoprodaja kod stanova, još veći pad potražnje bilježimo za obiteljskim vilama na moru. Takve vile nerijetko imaju tražene cijene preko dva ili tri milijuna eura, a jako je malo kupaca koji raspolažu sa takvim iznosima", rekla je Biliškov.

'Gradi se i prodaje se'

Za razliku od kontinentalnog dijela Hrvatske, potražnju za nekretninama na obali dodatno jačaju i strani državljani. Matijević navodi kako Nekretnine.hr bilježe "snažan rast upita s inozemnih tržišta", pri čemu "najveći interes dolazi iz Slovenije, koja je već dulje od dvije godine naše prvo strano tržište, zatim Italije, čiji nas je rast posebno iznenadio te Njemačke i Austrije."

No, Biliškov tvrdi da se i ovdje vide promjene, barem što se kupoprodaja tiče. "Prije nekoliko godina su Nijemci i Mađari bili kupci broj jedan. Mađara neko vrijeme nije uopće bilo. Nijemci nešto više kupuju u Istri, ali u Dalmaciji ih gotovo i nema. Sad se nešto više pojavljuju Slovaci, Česi, Poljaci, Turci više kao investitori. U svakom slučaju je manji broj kupoprodaja, jer su ljudi oprezniji. Osim toga, do prije nekoliko godina cjenovno su nekretnine u Hrvatskoj bile povoljnije od drugih mediteranskih zemalja, a kako to više i nije slučaj, kupci ne istražuju samo Hrvatsku, već i Italiju, Grčku, Španjolsku te za svoj novac biraju gdje im se više sviđa", istaknula je.

Unatoč očitim razlikama između želja i mogućnosti za kupnjom, Biliškov tvrdi da je domaće tržište nekretnina stabilno i bez većih pomaka. Procjenjuje da bi takvo stanje trebalo ostati u ovoj i prvom dijelu sljedeće godine.

"Hrvatska je ipak stabilna i mirna. Mislim da će turistička sezona, ali i tržište biti uredno. Tržište je stabilno u ovom trenutku, gradi se i prodaje se", zaključila je Jasminka Biliškov.