Europska unija uspjela je odblokirati paket zajmova za Ukrajinu vrijedan 90 milijardi eura, no već isti dan postalo je jasno da je to tek početak mnogo složenijih rasprava koje tek slijede
Na neformalnom sastanku čelnika država članica u ciparskom ljetovalištu Ayia Napa, fokus se brzo pomaknuo s financijske pomoći Kijevu na niz otvorenih pitanja - od mogućeg ulaska Ukrajine u EU, preko jačanja obrambene suradnje, do posljedica rata na Bliskom istoku i dogovora o novom sedmogodišnjem proračunu vrijednom 1,8 bilijuna eura.
Dogovor o financijskoj pomoći postignut je nakon višemjesečnih blokada, ponajprije zbog protivljenja mađarskog premijera Viktora Orbána. Mađarska i Slovačka u međuvremenu su povukle veto, a EU je odobrio i novi paket sankcija Rusiji.
vezane vijesti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se pridružio razgovorima, prema diplomatskim izvorima djelovao je optimističnije nego prethodnih mjeseci. No pitanje članstva Ukrajine u EU-u ostaje daleko od rješenja. Dok je estonski premijer zagovarao ubrzanje procesa, hrvatski premijer Andrej Plenković bio je znatno oprezniji, piše Politico.
'Ne mislim da je realno da se to dogodi 1. siječnja 2027.', rekao je, podsjetivši da je i Hrvatskoj, kao relativno brzom slučaju, za pregovore trebalo šest godina.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron zauzeo je nešto drukčiji ton, istaknuvši da je 'važno Ukrajini i Moldaviji dati jasan vremenski okvir'.
Bez Orbána, ali i bez jedinstva
Iako je godinama upravo suprotstavljanje Orbánu često bilo jedina točka oko koje su se članice slagale, njegov politički odlazak razotkrio je dublje podjele unutar Unije. 'Čelnici koji su protiv ulaska Ukrajine u EU više se ne mogu skrivati iza Orbánove pozicije', rekao je jedan europski dužnosnik uključen u razgovore.
Podjele su vidljive i u području obrane. Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides pokušao je otvoriti raspravu o aktiviranju članka 42.7 Ugovora o EU-u, koji predviđa međusobnu pomoć u slučaju napada na neku članicu.
'Potrebno nam je operativno rješenje', rekao je, dodajući da EU mora jasno definirati što se događa ako neka država aktivira taj mehanizam. No, prema diplomatskim izvorima, ta tema ostala je u drugom planu, dok su rasprave dominirali geopolitika i rast cijena energije.
Rat na Bliskom istoku dodatno komplicira situaciju. Christodoulides je upozorio da bez Europe nema stabilizacije. 'Ne možemo postići deeskalaciju u Iranu bez aktivnog sudjelovanja Europske unije', poručio je. No većina europskih čelnika i dalje izbjegava dublje uključivanje, a rasprava se uglavnom svodi na tehnička pitanja poput rasporeda već postojećih vojnih kapaciteta.
Belgijski premijer Bart De Wever upozorio je da odlazak Orbána neće nužno pojednostaviti donošenje odluka. 'Mislim da se precjenjuje koliko će bez njega sve ići lakše', rekao je, dodajući da i dalje postoje države koje često odstupaju od zajedničkih stavova.
