Nova pravila dio su priprema za reviziju europskog Zakona o čipovima, odnosno Chips Act 2, koji bi Europska komisija trebala predstaviti početkom lipnja u sklopu šire strategije jačanja tehnološke suverenosti Europske unije.

Prema nacrtu zakona, proizvođači poput Volkswagena, Stellantisa i Renaulta morali bi pri nabavi čipova voditi računa ne samo o cijeni i dostupnosti, već i o otpornosti opskrbnog lanca te geopolitičkim rizicima, piše Euronews.

Kriza s Nexperijom promijenila razmišljanje Bruxellesa

Glavni razlog za novi pristup Bruxellesa je slučaj Nexperije, nizozemskog proizvođača čipova koji je 2019. godine preuzeo kineski Wingtech, kompanija djelomično povezana s kineskom državom.

Nexperia proizvodi uglavnom osnovne poluvodiče, uključujući čipove koji se koriste u automobilskoj industriji, primjerice za sustave rasvjete. No kompanija je držala oko 10 posto globalnog tržišta i čak do 40 posto europskog tržišta automobilskih čipova.

Problemi su eskalirali krajem 2024. godine, kada je američka administracija stavila Wingtech na popis sankcioniranih kompanija zbog moguće vojne primjene njihovih čipova. Sankcije su kasnije proširene i na povezane kompanije, uključujući Nexperiju.

Nizozemska vlada potom je privremeno preuzela kontrolu nad kompanijom da bi spriječila prijenos tehnologije i imovine prema Kini. Peking je odgovorio obustavom izvoza Nexperijinih čipova proizvedenih u Kini, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u opskrbi automobilske industrije u Europi i drugim dijelovima svijeta.

Situacija se smirila tek nakon ublažavanja trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, kada je Kina u studenom prošle godine ukinula ograničenja izvoza. No europska automobilska industrija i dalje osjeća posljedice tog poremećaja.

Bruxelles želi spriječiti novu ovisnost o Kini

Prema izvorima iz europskih institucija, kriza s Nexperijom učvrstila je uvjerenje Bruxellesa da europske kompanije nisu izvukle dovoljno pouka iz nestašice čipova tijekom pandemije covida. Tada je nagli rast potražnje za elektronikom izazvao globalnu nestašicu poluvodiča, što je teško pogodilo automobilsku industriju.

Europska komisija tada je predstavila prvi Zakon o čipovima kako bi se bolje predviđale i ublažavale krize u opskrbnim lancima ključnih sektora poput energetike, bankarstva, obrane i automobilske industrije, no proizvođači automobila tada nisu bili obuhvaćeni najstrožim obvezama. Sada Bruxelles smatra da preporuke više nisu dovoljne i da su potrebna obvezujuća pravila.

Cilj je smanjiti ovisnost Europe o pojedinačnim dobavljačima, posebno onima povezanim s Kinom, te istodobno potaknuti europsku proizvodnju čipova. 'Kad je riječ o poluvodičima, otpornost i tehnološka suverenost apsolutno su ključne', rekao je glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier.

Dodao je da nova pravila ne bi trebala predstavljati dodatno administrativno opterećenje za kompanije.

Geopolitika postaje dio poslovnih odluka

Europska komisija posljednjih godina povezuje sigurnost opskrbnih lanaca s gospodarskom sigurnošću i geopolitičkim rizicima. Bruxelles pritom pokušava smanjiti ovisnost o dobavljačima koje smatra rizičnima, osobito onima povezanima s državama koje EU vidi kao potencijalne sigurnosne izazove.

No diversifikacija dobavljača ima i svoju cijenu.

Mnogi kineski proizvođači čipova subvencionirani su državnim novcem, zbog čega mogu nuditi niže cijene od konkurencije i učvršćivati svoju poziciju u globalnim opskrbnim lancima.

Prema novim pravilima, proizvođači automobila morali bi pri nabavi uzimati u obzir i takve geopolitičke rizike, a ne samo ekonomsku isplativost. Za europsku automobilsku industriju to bi mogla biti jedna od najvećih promjena u načinu upravljanja opskrbnim lancima posljednjih godina.