Ove su godine po prvi puta sudjelovali i učenici XV. gimnazije (MIOC) te studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva, s ciljem popularizacije STEM područja među mladima. Kako je na samom početku istaknuo predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, fokus je ove godine bio na kvantnoj komunikaciji, kibernetičkoj sigurnosti i privatnim 5G mrežama.

‘HAKOM u okviru zakonom propisanih ovlasti provodi i obveze koje proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama, a u narednom razdoblju očekujemo i preuzimanje zadaća povezanih s drugim europskim zakonodavnim okvirom u digitalnom području’, istaknuo je Obuljen.

Kvantna mreža već se gradi Početno predavanje o hrvatskoj kvantnoj komunikacijskoj mreži održali su Bojan Schmidt iz CARNET-a i Martin Lončarić iz Instituta Ruđer Bošković, koji su predstavili projekt CROQCI, hrvatski projekt razvoja kvantne komunikacije, koji je dio europske inicijative za razvoj kvantnih komunikacijskih infrastruktura. Također, predstavili su i projekt QuGNOPs, usmjeren na daljnji razvoj nacionalne mreže i njezino povezivanje s budućim europskim sustavima.

Pojasnili su kako je u Zagrebu već izgrađena eksperimentalna kvantna komunikacijska mreža i pripadajuća optička infrastruktura, što predstavlja temelj za njezino daljnje širenje i nadogradnju te pridonosi jačanju nacionalnih kapaciteta u području kibernetičke sigurnosti.

Istaknuli su kako je cilj do 2029. godine povezati hrvatsku kvantnu mrežu s takvim zemaljskim i satelitskim mrežama u Europi. To bi postavilo temelj za stvaranje paneuropske kvantne mreže i uvod u eru kvantne komunikacije.

Najslabija karika u kvantnoj komunikaciji i dalje je - čovjek

Kvantne komunikacije, iako su još u razvoju, već potiču sigurnosne stručnjake na razmišljanje o novim tehnologijama i načinima zaštite komunikacije. O sigurnosnim izazovima kvantnih komunikacija tako je govorio Zlatan Morić, voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost na Sveučilištu Algebra Bernays. Upozorio je da postoji razlika između teorijske sigurnosti kvantnih komunikacija i sigurnosti stvarnih sustava, koji ovise o načinu implementacije, uređajima i integraciji s postojećom infrastrukturom.

‘Kvantna tehnologija ne uklanja potrebu za kibernetičkom sigurnošću. Ona rješava jedan specifičan problem, dok pitanja autentifikacije, upravljanja sustavima, zaštite krajnjih uređaja i korisnika ostaju jednako važna kao i prije. Sigurnost nije svojstvo same tehnologije, nego cijelog sustava’, istaknuo je Morić.

Upozorio je kako već sada koristimo sigurnosne algoritme koji će, s pojavom prvih kvantnih računala, biti razbijeni u samo nekoliko mjeseci. Stoga se nameće potreba za razvojem novih, sigurnijih tehnologija.

‘Već danas strani državni akteri prikupljaju kriptirani promet, koji ne mogu čitati. No, za 10 godina, kad se pojavi neko dobro rješenje, to će moći dekriptirati. Ono što je danas sigurno, pitanje je koliko će dugo biti sigurno u budućnosti’, istaknuo je Morić dodavši kako je upravo najveći izazov kvantne kriptografije pronaći problem koji računalo ne može riješiti.

Svemir je postao novo sigurnosno pitanje

Koliko god nam se pitanje osvajanja svemira činilo dalekim, već sad treba voditi pitanje i rasprave o sigurnosti svemirskih misija. O tome puno zna stručnjakinja u svemirskoj industriji i voditeljica misije prvog hrvatskog satelita CroCube, Daniela Jović.

Upozorila je kako ni svemirska industrija nije imuna na suvremene prijetnje poput kibernetičkih napada, ometanja i lažiranja signala te naglasila da sigurnost danas mora biti sastavni dio planiranja i razvoja svake misije.

‘Većina napada ne cilja samo satelit nego cijeli lanac misije - od operatera i terminala do signala i podataka. Na kraju dana, najviše problema je na zemaljskoj strani’, upozorila je Jović i dala nekoliko primjera potencijalnih ugroza svemirskih misija. ‘Ako možete manipulirati signalom ili zemaljskim terminalima, ne morate uništiti satelit da biste neutralizirali njegov učinak. Kibernetički ratovi u svemiru već su počeli’.

Navela je primjer koji se dogodio neposredno prije ruskog napada na Ukrajinu, kad su bili hakerski napadnuti sateliti koji su trebali paralizirati ukrajinske komunikacijske centre i onemogućiti protok informacija u državi.

‘Sigurnost se više ne može promatrati kao nešto što se dodaje na kraju. Ona mora biti uključena od samoga početka, već u fazi projektiranja misije, jer satelit nije izoliran objekt, nego dio šireg sustava koji uključuje proizvodnju, transport, integraciju, zemaljske stanice i operacije’, rekla je Jović i dodala kako ‘sustavi ne moraju biti savršeno sigurni već dizajnirani da prežive’.

Privatne 5G mreže postaju sve zanimljivije

Robert Manenica iz Hrvatskog Telekoma predstavio je nekoliko primjera uspješnih projekata stvaranja i primjene privatnih 5G mreža u poslovno kritičnim okruženjima. Istaknuo je kako je 5G nekad bila budućnost, a sad je sadašnjost mobilnih mreža. Naglasio je kako je Hrvatska veoma dobro pokrivena 5G signalom, a usluga koju korisnici dobivaju iznad je one na razini EU.

Tako je kao prvi i najizazovniji primjer predstavio projekt privatne 5G mreže za Rijeka Gateway u Luci Rijeka gdje je Hrvatski Telekom opremio 5G mrežom novi kontejnerski terminal u Rijeci. Rijeka Gateway, lučka operativna tvrtka koju su osnovali A.P. Moller – Maersk i ENNA Group za razvoj i upravljanje terminala u Rijeci odabrala je HT za osmišljanje i primjenu rješenje za operativnu komunikaciju unutar terminala kroz privatnu 5G mrežu.

Istaknuo je kako je za takav projekt obično potrebno šest do osam mjeseci, no nakon razgovora s klijentima, tim Hrvatskog Telekoma uspio je isporučiti sve traženo u manje od šest mjeseci.

‘Isporučili smo sve što je korisnik tražio - visoku dostupnost usluge, SLA, pokrivenost na 240 tisuća metara kvadratnih. Sami smo sebi pokazali da možemo ispuniti sve korisnikove zahtjeve’, istaknuo je Manenica.

Poseban je izazov bio, naglasio je, što je klijent zahtijevao da se privatna 5G mreža stvara tijekom izgradnje same luke.

‘ Razumijemo korisnika, njegove procese i prilagođavamo naše procese njima’, naglasio je Manenica. ‘Sami smo sebi dokazali da vladamo materijom’, dodao je i pohvalio se kako je Luka Rijeka jedina luka u sustavu ovog operatera koja do sad nije imala ni jedan otvoreni komunikacijski ticket.

Istaknuo je kako su spojili operativnu izvrsnost telekoma s transportnom industrijom, što je prepoznato i na europskoj razini. Dokaz je tome i što je Europska komisija prošle godine Hrvatskom Telekomu dodijelila nagradu za inovativnost i efikasnost tehničkog rješenja, što je posebno priznanje jer se radio o potpuno komercijalnom projektu.

Nakon uspješnog projekta stvaranja privatne 5G mreže za Rijeka Gateway, rodila se ideja o pružanju privatne 5G mreže hrvatskim zračnim lukama. Taj NextGen 5G Airports projekt je, u suradnji s partnerima tvrtkom Markoja, Fakultetom prometnih znanosti te Zračnim lukama Zagreb, Zadar i Pula, odabran za sufinanciranje u okviru programa Connecting Europe Facility (CEF) Europske komisije. Po završetku projekta, Hrvatska će dobiti svoja prva tri pametna aerodroma, s dediciranom privatnom 5G mrežom.

‘Sama tehnologija je bila važna jer se gradila mreža za budućnost. Rješenje je skalabilno, može se koristiti u testiranju, a kasnije i u operativnom radu’, istaknuo je Manenica.

Trenutačno je projekt u fazi dizajniranja mreže. Kad mreže budu gotove i u upotrebi, omogućit će korištenje tableta za aerodromske procedure, daljinsko upravljanje AGV vozilima, prijenos u stvarnom vremenu za inspekciju piste, nadzor integriteta zaštitne ograde.

Zračne luke će u konačnici moći koristiti te privatne 5G mreže u periodu od 3 godine (do kraja 2028. godine).

‘Nadamo se da ćemo cijelu industriju pomaknuti prema korištenju takvih mreža’, dodao je Manenica. ‘Promjena se neće dogoditi ako ne izađemo na teren, razgovaramo s ljudima i pokušamo riješiti probleme koje imaju’.

Kome treba privatna 5G mreža?

O ulozi privatnih 5G mreža u industriji i smjeru u kojem sve to ide, govorio je i Josip Dulj iz tvrtke Markoja. On se osvrnuo na primjere njihove primjene u lučkom sustavu te na okolnosti u kojima 5G mreže predstavljaju opravdano i učinkovito rješenje, osobito kada su ključni pokrivenost, mobilnost i sigurnost.

Kako je istaknuo, sudjelovali su u dva projekta koja su dobila financiranje putem HADEA. Prije svega radi se o projektu ‘Smart Port Ploče’, odnosno prve hrvatske 5G SA luke. Projekt je trajao 30 mjeseci i bio vrijedan 1,3 milijuna eura. Iako je sama lučka uprava prvenstveno dobila projekt, naknadno se priključila i sama Luka Ploče, što dovoljno govori o kvaliteti projekta. Za drugi projekt, NextGen 5G Airports, istaknuo je kako je ključno bilo uvesti alternativu postojećim bežičnim mrežama, jer je praksa pokazala kako one nisu uvijek pružale dobru pokrivenost niti ispunjavale očekivanja.

‘Privatna 5G mreža košta, ali ima i svoju vrijednost. Ona ublažava rizik, smanjuje izgubljeni prihod, donosi uštede i povećava produktivnost. Vrijednost 5G nadilazi njegovu cijenu. Privatna 5G mreža sigurno ima vrijednost i gdje se može koristiti, ali to treba pronaći u razgovoru s industrijom’, istaknuo je na kraju Dulj.

Podaci i dronovi i u poljoprivredi

Posljednje izlaganje, o primjeni dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi, održala je Ivana Rendulić Jelušić iz tvrtke ALTI AGRO d.o.o. U izlaganju je pokazala kako se podaci prikupljeni senzorima, dronovima i analitičkim alatima mogu koristiti za preciznije upravljanje proizvodnjom, osobito u vinogradarstvu.

‘Podaci postaju temelj poljoprivredne proizvodnje. Tehnologija već postoji i dokazano funkcionira u praksi. No, bez pouzdane komunikacijske infrastrukture ovakav sustav u praksi ne može funkcionirati’, istaknula je Rendulić Jelušić te naglasila koliko je pokrivenost 5G signalom važna u takvim situacijama. Naglasila je da takve tehnologije ne zamjenjuju stručnjake, nego im omogućuju kvalitetniji uvid u stanje nasada, brže donošenje odluka i učinkovitije upravljanje resursima.

Budućnost je sigurna

Na kraju je održana panel-rasprava pod nazivom ‘Sigurna budućnost’, u kojoj su sudjelovali svi predavači.

Dotičući se pitanja sigurnosti, Robert Manenica istaknuo je kako je sigurnost inkluzivno prisutna u telekomunikacijskim mrežama.

‘Mi tu sigurnost živimo. Privatne 5G mreže su za biznis nova razina, jer nema javnog interneta. Kao da ste se zatvorili u jednu demilitariziranu zonu u kojoj ste vi definirali pravila igre. Time značajno smanjujete rizik’, istaknuo je Manenica.

U raspravi je još jednom istaknuta važnost sigurne, pouzdane i neovisne povezanosti kao jednog od temelja digitalne sigurnosti i gospodarskog razvoja.