Digital Network Act (DNA) trebao bi pojednostaviti regulatorni okvir, potaknuti ulaganja i smanjiti fragmentiranost tržišta u kojem i dalje posluje više od stotinu operatora s vrlo različitim pravilima u državama EU-a. Cilj je ubrzati prijelaz s bakrene na svjetlovodnu infrastrukturu i stvoriti uvjete za gigabitne mreže koje će podržavati AI aplikacije, podatkovne centre i industriju budućnosti.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen podsjetio je da je riječ o izuzetno važnom dokumentu koji će definirati odnose u sektoru idućih desetljeća, ali i upozorio da se 'Europa ne bi smjela uspoređivati s Kinom ili SAD-om jer su okolnosti i regulatorna tradicija potpuno različite'. 'Često idemo predaleko u pokušajima da sve zabranimo, umjesto da se bavimo pojedinačnim slučajevima. Tako smo, primjerice, pretjerali s GDPR-om u želji da zaštitimo prava korisnika', rekao je Obuljen, dodavši da je najavljeno predstavljanje Digital Network Acta zakazano za 16. prosinca te da bi to mogla biti prilika i za redefiniciju pojma telekomunikacija.

'Puno je izazova'

Siniša Đuranović, član Uprave i glavni direktor za korporativne poslove (CCO) u Hrvatskom Telekomu, osvrnuo se na stanje na tržištu i investicijske izazove. 'Slažem se sa svime vezanim uz DNA, osim s idejom da se propiše rok u kojem će se gasiti bakrene mreže, jer taj pristup neće riješiti problem brže migracije na optičke mreže', rekao je na početku.

Smatra da je Europa prepoznala da joj nedostaje investicijski kapacitet za ostvarenje ciljeva digitalne dekade. 'Prema procjenama, nedostaje 200 milijardi eura ulaganja da gigabitne mreže dođu do svih kućanstava i poduzeća. Fragmentiranost tržišta, različiti nacionalni propisi, neusklađena dodjela spektra i prevelik broj operatora – sve to nas usporava. Jedna studija MMF-a pokazala je da takva fragmentiranost djeluje na konkurentnost Europe kao da postoji 45 posto carine na proizvode i 110 posto na usluge', rekao je Đuranović.

Kad je riječ o domaćem tržištu, ocijenio je da je sektor u dobrom stanju, ali uz nekoliko izazova. 'U zadnje četiri godine tržište je raslo oko 18 posto, što je solidno. No kad se to usporedi s rastom BDP-a od 30 posto i inflacijom od gotovo 28 posto, jasno je da to nije dugoročno održivo', ističe. Hrvatski Telekom, kaže, godišnje ulaže oko 240 milijuna eura, odnosno više od 22 posto prihoda, i gradi više od 100 tisuća optičkih priključaka.

'Zadnjih šest mjeseci povećali smo investicije za dodatnih 15 posto, no potrebna nam je promjena jer - da se slikovito izrazim - ako se roni na dah, u jednom trenutku ostat ćemo bez daha. Treba nam promjena regluatornog okvira donošenjem DNA, da se potaknu investicije na način da se dereguliraju telekomi, da se sa ex ante prijeđe na ex post regulaciju, te da jedino ako je potrebno u nekim izuzetnim slučajevim zadrži i prethodna regulacija, ali s relaksiranim pravilima u odnosu na danas.

Simetrična regulacija koja se odnosi na pristup fizičkoj infrastrukturi također je ispravan pristup. S druge strane treba riješiti pitanja jednakog pristupa prema svim pružateljima digitalnih suluga koje se pojavljuju u našem ekosustavu u pogledu obveza koje imamo, npr. vezano uz zaštitu podataka, korisnička prava itd. Treba ići u smjeru pojednostavljenja, a ne daljnjeg gomilanja propisa i obveza', tumači Đuranović.

'Zašto bismo čekali Bruxelles?'

Pojašnjava da se dio problema može riješiti i lokalno i brže od promjena europske regulative. 'Trebamo jednostavnije postupke građenja, promjene u prostornim planovima i legalizaciji infrastrukture. Zašto bismo čekali Bruxelles da bismo sami sebi pomogli?' naglašava Đuranović.

Upozorio je i na asimetričan pristup u regulaciji tržišta: 'Ne razumijemo level playing field. Kod projekata gradnje optičkih mreža koji su sufinancirani iz europskih fondova, tko god bude izabran na natječaju, mora nuditi veleprodajne usluge drugima. Isto tako i HT, samo po 15 do 20 posto nižim cijenama od drugih operara. To nije razina jednakih pravila. Regulirani smo i tamo gdje mreža još nije ni izgrađena. To demotivira ulagače. Ne tražimo povlašten tretman, već da su pravila ista za sve.'

Đuranović je pozvao na stvaranje 'trećeg vala' sufinanciranja za izgradnju mreža u ruralnim područjima, rekavši: 'U Hrvatskoj postoji oko pola milijuna kućanstava u ruralnim područjima za koja je potrebno, a nije predviđeno nikakvo sufinanciranje. Ako se ne riješi taj problem, riskiramo da se u tim dijelovima Hrvatske ne gradi optika i da ti projekti jednostavno propadnu. Možda bi trebalo razmisliti o pojednostavljenju propisa i optike kako bi nam se pomoglo da za što manje novca izgradimo što više, umjesto da se proces birokratski komplicira.'

Telekomi o deregulaciji i level playing fieldu

Snažan investicijski zamah potvrdio je i Dejan Turk, glavni direktor i član Uprave A1 Hrvatska, koji je istaknuo da su ove godine pojačali ulaganja u optiku, 5G mreže te u ICT i cloud rješenja. 'Ušli smo u snažan investicijski ciklus – izgradili smo puno optičkih mreža, a u nekim smo se područjima čak i pregradili. Sada svi lovimo iste korisnike i spuštamo cijene. To je, naravno, dobro za korisnike, ali dugoročno loše za iskorištenost mreže i buduće investicije', rekao je Turk.

Dodao je da su europski fondovi u proteklom razdoblju odigrali ključnu ulogu, ali da više 'nisu obećana zemlja'. 'EU fondovi su nam pomogli, ali u novim ciklusima više ne možemo računati na isti intenzitet potpora. Zato je važan regulatorni okvir koji će nam omogućiti da ulažemo dugoročno održivo i predvidivo', istaknuo je.

Turk smatra da se težište telekom industrije brzo premješta s fizičke infrastrukture prema ICT i AI uslugama. 'Investicije u umjetnu inteligenciju i digitalne platforme postaju naš novi rast. Umjetna inteligencija nije samo tehnološki trend, nego alat koji mijenja način na koji poslujemo', rekao je.

Posebno je istaknuo pitanje sadržaja i inovacija, koje, prema njemu, mijenjaju poslovni model cijelog sektora. 'Kad govorimo o sadržaju, to se izravno odražava i na našu strukturu troškova. Naš core business oduvijek je bila izgradnja mreža, ali ulaganja u taj segment postupno padaju. Ponekad se pitam zašto stvaramo tako malo vlastitih rješenja. Ako želimo biti istinski digitalna industrija, moramo početi kreirati proizvode, ne samo infrastrukturu.'

Turk je dodao da A1 Hrvatska već širi poslovanje prema novim područjima, od kibernetičke sigurnosti do zaštite djece na internetu. 'Ono što ostaje ključno jest pitanje kako korisniku ponuditi potpuno digitalno okruženje. Već smo zakoračili u sigurnosni segment – ulažemo u kibernetičku sigurnost, razvijamo alate za sigurnost djece online. No, u dijelu koji se odnosi na sadržaj, moram priznati, tu smo zakasnili. Sadržaj je nova fronta inovacija i moramo se na njoj početi ozbiljnije natjecati', zaključio je Turk.

Čulo Jovičić: 'Europa donosi regulaciju, ne inovaciju'

Morana Čulo Jovičić, izvršna direktorica Sektora pravnih i regulatornih poslova u Telemachu Hrvatska, istaknula je da se Europa u odnosu na SAD i Kinu pozicionira kroz regulaciju, a ne kroz inovaciju. 'Europsko tržište jest fragmentirano, ali ipak smo zajednica država članica. Ideja DNA-a i Digital Omnibusa jest stvoriti jedinstven okvir, ali usklađivanje s nacionalnim zakonima bit će veliki izazov', rekla je.

Dodala je kako se paralelno otvara i pitanje definicije pojma telekomunikacija, odnosno što sve ona danas obuhvaća i koje bi mogućnosti redefinicija mogla donijeti. 'Ako želimo pravedan okvir, moramo precizno definirati što je telekomunikacijska usluga, jer danas u istom ekosustavu djeluju operatori, tehnološke platforme i OTT servisi, ali ne podliježu istim pravilima.'

Pozdravila je dosadašnju deregulaciju u Hrvatskoj, koja je, kaže, otvorila prostor za simetričnu i 'ciljanu' regulaciju te potaknula ulaganja svih operatora. 'Sve ove već provedene investicije – vjerujemo da smo i mi pridonijeli tome da se konkurencija potrudi. To je dobar primjer kako deregulacija može potaknuti razvoj tržišta', rekla je Čulo Jovičić.

Istaknula je i da Europa mora pronaći ravnotežu između zaštite i inovacija. 'Ne smijemo reagirati iz straha, kao što sada vidimo u raspravama o AI Actu. Namjere su dobre, ali pristup često krene iz zabrane. Europa ne bi smjela panično reagirati, nego stvarati prostor za inovaciju. Treba nam više ravnoteže i više povjerenja u tržište', poručila je.

Komentirala je i rasprave o mogućem jačanju uloge regulatora BEREC-a: 'Ideja o jačanju ovlasti BEREC-a dobra je u teoriji, ali u praksi će biti vrlo teško ispregovarati takav model zbog straha od prevelike administracije. Razgovarajući s kolegama iz regije, mogu reći da je naša regulatorna politika u Hrvatskoj napredna i drugačija – imamo primjere ex ante i simetrične regulacije koji dobro funkcioniraju i čine tržište dinamičnim.'

Kramarić: 'Treba tražiti nove modele financiranja'

Odvjetnik Damir Kramarić istaknuo je da bi financiranje mreža trebalo postati šire društveno pitanje, a ne isključivo teret operatora. 'Moramo pronaći model koji će nam omogućiti da zadržimo postojeće dobrobiti, poput niskih cijena za potrošače i dobre povezanosti, a da pritom rasteretimo sektor', rekao je.

Prema njemu, jedan od mogućih odgovora bio bi takozvani supernacionalni europski regulator te bi on osigurao jedinstvenu primjenu pravila i spriječio različita tumačenja među državama. 'To nije nova ideja, već se o tome raspravlja još od 2009. godine. Potrebna je jasnija koordinacija, ali i razumijevanje toga da kopiranje američkog modela jednostavno nije moguće.'

Što se tiče prereguliranosti, ona je očita, smatra Kramarić. 'Još od 1990-ih Europska unija pokušava uspostaviti ujednačenu primjenu regulacije, ali to nije postignuto. Skloni smo prekomjernom reguliranju iako Europa ima specifičnosti koje bi trebalo zadržati, ali na način koji ne bi bio dodatni teret operatorima. Primjerice, Amazon, Google i Microsoft danas drže oko 65 posto tržišta cloud computinga. U tom prostoru, ako želimo da Europa ostane konkurentna, trebamo deregulirati, pojednostaviti pravila i omogućiti veću fleksibilnost.'

Tonko Obuljen je na to dodao pitanje koje je izazvalo raspravu među panelistima: zašto Europa nema vlastitu veliku tvrtku koja bi konkurirala globalnim gigantima? 'Telekomi nikad nisu ušli u sadržaj, ni kad su imali novca. Možemo li sada to promijeniti?' istaknuo je Obuljen.

Na to se nadovezao Đuranović i rekao da HT-u promet iz dana u dan raste upravo zahvaljujući tim velikim igračima. 'To znači oko 30 posto više prometa godišnje, što zahtijeva dodatna ulaganja kako bismo zadržali kvalitetu i stabilnost usluge. Kako riješiti taj odnos s velikim tehnološkim kompanijama? Rješenje je u arbitražnom mehanizmu koji bi mogućio ravnopravan razgovor o IP transportu između naših mreža.

Često se kaže da je dobro što su u Europi cijene niske, i to je točno. No upravo su te niske cijene jedan od razloga današnje nekonkurentnosti Europe. Ne kažem da cijene treba povećavati, već da moramo biti svjesni ovoga: što manje operatori zarađuju, to im je manji investicijski kapacitet', ustvrdio je Đuranović.

Mišmaš o današnjem regulatornom okviru

Predstavnik BEREC-a Marko Mišmaš podsjetio je da je sadašnji regulatorni okvir Europi donio niže cijene usluga u odnosu na SAD, ali i uravnoteženo tržišno natjecanje.

'Regulatore trebamo da spriječe anomalije, ali ne da prekomjerno interveniraju. Oligopolna tržišta nisu nužno loša, no moramo paziti na otpornost mreža i jasnu dodjelu odgovornosti', rekao je Mišmaš, podsjećajući na posljednje prirodne katastrofe u Sloveniji u kojima je stabilnost mreže bila presudna.

'Pojednostavljenje ne znači nužno i deregulaciju. Ponekad su pojedinačna, manje konkurentna područja razlog zbog kojeg je regulacija i dalje potrebna. Ključno je pitanje kakvu ćemo ulogu nacionalni regulatori imati u budućnosti. Prije svega, njihova je zadaća održavanje konkurencije na tržištu, a potom i provedba smjernica Europske unije te jačanje otpornosti mreža. Puno se može učiniti uvođenjem novih tehnologija, ali prije svega moramo jasno definirati zakonski okvir – tko će prema novim pravilima biti odgovoran i koje će usluge točno biti obuhvaćene. O tome će ovisiti i nadležnosti nacionalnih regulatora.

Govori se i o stvaranju jedinstvenog tržišta (single market). Slažem se da će to biti vrlo teško; teško je propisati jedinstvenu cijenu za različita tržišta jer su lokalne okolnosti vrlo različite. Pred nama je još mnogo tema: od autonomnih vozila do novih oblika digitalnih usluga. Europska komisija morat će napraviti korak dalje i preciznije odrediti smjer', ustvrdio je Mišmaš.

Obuljen je pritom upozorio da Europa često 'ide predaleko' u nastojanju da zaštiti korisnike. 'Skloni smo zabraniti sve umjesto da pronađemo one koji rade krivo. Europa pokušava zaštititi ljudska prava, ali cijena je često prereguliranost koja usporava inovacije', rekao je.

Balans između investicija i regulacije

Sudionici su se u konačnici složili u jednome: regulacija mora stvarati vrijednost, a ne dijeliti je. Telekomi danas ulažu milijarde u mreže, koje su temelj digitalne ekonomije, a paralelno s njima na istom tržištu posluju globalni internetski divovi pod sasvim drukčijim pravilima.

Panel je zaključen zajedničkim apelom državnim tijelima da se, paralelno europskim reformama, u Hrvatskoj pojednostave prostorni planovi, ubrzaju dozvole, ažuriraju infrastrukturne baze i racionalizira regulacija kako bi domaće tržište ostalo konkurentno i investicijski održivo.

'Mislim da više nismo klasični telekom operatori. U budućnosti ćemo sve više postajati digitalne kompanije, po mnogočemu slične velikim globalnim igračima. Već sada virtualiziramo mreže, core i sigurnosne slojeve prebacujemo u cloud, a umjetna inteligencija pritom otvara ogroman prostor za inovacije. AI nam daje mogućnost da i sami postanemo inovativni, osobito u poslovnom segmentu, u razvoju novih ideja, koncepata i nadogradnji koje možemo ponuditi korisnicima.

Rekao bih da sve više govorimo o jedinstvenom ekosustavu, a on se trenutačno ne prepoznaje kao takav, iako u njemu svi funkcioniramo, samo po različitim pravilima. Ne moramo sve prebacivati na razinu Europe; mnogo toga možemo riješiti lokalno, osobito te birokratske i administrativne stvari koje usporavaju sektor', zaključio je Đuranović.