Tu konferenciju organizirala je u suradnji s raznim udrugama regulatorna Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), a okupila je oko sto domaćih i stranih sudionika.

Ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta naglasio je da tehnologije poput AI-ja sve snažnije ulaze u svakodnevni život, mijenjajući načine komuniciranja i poslovanja te je stoga potrebno da se njezini alati približe i prilagode i osobama koje imaju teškoće. 'Korištenje digitalnih usluga postaje neizbježno u životu i važno je da su pristupačne svima', rekao je Gosta.

Za primjer je naveo željeznicu, odnosno podatak da je prošle godine u nadzoru utvrđeno kako je 95 vlakova prilagođeno osobama s invaliditetom, a plan je bio oko 65 posto.

Rekao je i da već postoji jako puno i alata AI-ja koje mogu dobro doći osobama s invalidnošću poput automatske prilagodbe sadržaja s titlovanjem za gluhe, glasovnim opisima za slijepe, pretvaranja zvuka u tekst i obrnuto, a dostupne su i druge tehnologije poput robotike te razna pomagala.

Poboljšanja od 2019., ali s još puno izazova u prilagodbi

Da se situacija s dostupnošću poboljšava od 2019. s donošenjem Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i mobilnih aplikacija, istaknuo je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, no smatra da ima još puno izazova, među kojima je i još puno nepristupačnih mrežnih stranica i sadržaja koje čitači ne mogu pročitati.

'To onemogućuje ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u digitalnom svijetu, a mnogima je upravo to prozor u svijet za komunikaciju, informiranje i obavljanje brojnih svakodnevnih zadataka. Idemo u dobrom i smjeru, ali još uvijek imamo dosta posla', upozorio je.

Za digitalnu pristupačnost smatra da nije samo tehničko nego i pitanje ljudskih prava, jednakosti, ravnopravnosti, uključivosti, mogućnosti obavljanja svakodnevnih poslova i uključivanja u svijet obrazovanja i rada i zato je važno raditi i na svijesti i edukaciji i onih koji razvijaju digitalna pristupačna rješenja.

'Trenutno je u registru u Hrvatskoj upisano oko 670 tisuća osoba s invaliditetom, što čini oko 17 posto ukupnog stanovništva, i prema svima njima, kao i prema djeci, starijima i drugima s teškoćama imamo kao država i društvo obvezu potruditi se da im i digitalna rješenja, kao i sva druga važna za život budu pristupačna', rekao je Jurišić.

Među osobama s invaliditetom kojima su najmanje dostupne i prilagođene digitalne usluge i on je, kao i osoba s invaliditetom Andrija Tabak, inače magistar politologije, naveo osobe sa intelektualnim teškoćama, posebice autizmom. Tabak je rekao da osobno već dosta koristi alate AI-ja, a najveća poboljšanja vidi u prijevodima s engleskog na hrvatski, no drži da još ima prostora za bolju prilagodbu web stranica i rješenja za osobe s autizmom.

Neka od tih prilagođenih rješenja i usluga na konferenciji su predstavila i tri najveća telekoma u Hrvatskoj, HT-a, A1 i Telemach, iz kojeg su naglasili da na svojim web stranicama imaju i prilagodbu za osobe s invaliditetom, kao i za slijepe glasovni dio.

Profesorica sa zagrebačkog fakulteta FER Željka Car pohvalila je dugogodišnju suradnju s HAKOM-o pitanjima pristupačnosti, naglasivši da na FER-u godinama djeluje laboratorij za asestivne tehnologije i potpomognutu komunikaciju koji proučava kako nove tehnologije mogu pomoći osobama s invaliditetom i drugima s teškoćama.

"Tu vidimo veliki potencijal, uključujući i AI, na čemu rade i naši studenti. Imamo puno nacionalnih i projekata financiranih iz europskih fondova u sklopu kojih se traže i izrađuju rješenja. Surađujemo i s udrugama, roditeljima, industrijom i drugima oko prilagodbe i isporuke rješenja, od web aplikacija i rješenja za podizanje svijesti javnosti, do toga kako smanjiti barijere koje donose nove tehnologije", rekla je Car.