SpaceX danas vrijedi oko 400 milijardi dolara i smatra se ključnom infrastrukturom za pristup Sjedinjenih Američkih Država svemiru. Međutim tvrtka nije uvijek bila globalna sila kao danas.

Počeci i izazovi

Tehnološki mogul Elon Musk osnovao je SpaceX 2002. godine koristeći novac koji je zaradio prodajom PayPala. Prvi cilj bio je razviti raketu Falcon 1 i izazvati dotadašnje dominantne pružatelje usluga lansiranja. U to vrijeme američko tržište raketa kontrolirala je United Launch Alliance (ULA), zajednička tvrtka Boeinga i Lockheeda, koja je američkoj vladi naplaćivala stotine milijuna dolara po lansiranju.

U nastojanju da privuče pozornost državnih institucija, Musk je 2003. godine doslovno provezao Falcon 1 ulicama Washingtona. Ubrzo nakon toga SpaceX je osigurao prve državne ugovore - nekoliko milijuna dolara od DARPA-e i američkog ratnog zrakoplovstva - za daljnji razvoj svojih raketa.

Unatoč toj potpori, prve tri misije Falcona 1 završile su neuspjehom i nisu uspjele dosegnuti orbitu, a tvrtka se našla na rubu bankrota.

NASA kao spasiteljica

Prekretnica je stigla 2008. godine, kada je NASA dodijelila SpaceX-u ugovor vrijedan 1,6 milijardi dolara u sklopu programa Commercial Resupply Services. Ugovor je predviđao da će SpaceX u 12 misija koristiti novu raketu Falcon 9 i kapsulu Dragon za prijevoz tereta i opskrbe do Međunarodne svemirske postaje (ISS).

Taj ugovor doslovno je spasio tvrtku. Samo nekoliko mjeseci ranije Falcon 1 prvi je put uspješno stigao u orbitu, potvrdivši sposobnost kompanije. U 2014. godini SpaceX je dobio još jedan veliki ugovor s NASA-om, vrijedan 2,6 milijardi dolara, za razvoj i operacije letjelica koje prevoze astronaute s i do ISS-a.

Globalna dominacija

Dvadeset godina kasnije SpaceX je prema podacima konzultantske tvrtke BryceTech postao vodeća svemirska kompanija, pišu iz Bloomberga. U 2024. godini izvela je tako 134 orbitalna lansiranja, više nego dvostruko od sljedećeg najvećeg lansirnog operatera, kineske korporacije CASC. Ta lansiranja činila su 83 posto svih letjelica poslanih u svemir te godine.

Danas su Falcon 9 i Dragon primarni NASA-ini alati za slanje tereta i posade na ISS. Istodobno, konstelacija satelita Starlink postala je ključna za pružanje internetske povezanosti u udaljenim regijama, kao i američkim saveznicima u ratnim uvjetima. A Butch Wilmore i Suni Williams - dvoje astronauta koji su zapeli na ISS-u više od devet mjeseci - vratili su se na Zemlju zahvaljujući upravo SpaceX-u, iako su u orbitu stigli u konkurentskom Boeingovom Starlineru.

SpaceX radi i na Starshipu, raketi nove generacije koja predstavlja fokus američkog plana za povratak (ljudi) na Mjesec. Osim toga, tvrtka u sklopu ugovora vrijednog 1,8 milijardi dolara razvija mrežu špijunskih satelita Starshield za američku vladu. Zanimljivo, čak i konkurenti poput Amazona i OneWeba koriste SpaceX-ove rakete za lansiranje svojih satelita, piše CNBC.

Bivša zamjenica NASA-ine administratorice Lori Garver naglašava da je upravo SpaceX preoblikovao cijeli svemirski sektor: 'Svemirska se industrija promijenila zahvaljujući SpaceX-u. Niži troškovi pristupa svemiru ostvarili su ono o čemu smo sanjali. Oko SpaceX-a se sada gradi cijela zajednica tvrtki diljem svijeta.'

Podsjetimo, raketa Falcon 9 tvrtke SpaceX u svemir je poslala i CroCube, prvi hrvatski satelit.

Izazovi za tvrtku

No za tvrtku je ovo teška godina, barem kad je riječ o Starshipu. U nedjelju je otkazan deseti let te rakete zbog problema sa sustavom na tlu, odgodivši tako pokušaj postizanja nekoliko dugo očekivanih ključnih etapa u razvoju projekta.

Razvoj SpaceX‑ove rakete nove generacije, neophodne za poslovnu budućnost kompanije, ali i za Muskove ambiciozne planove vezane uz Mars, ove godine nailazi na problem za problemom. U NASA-i se pak nadaju da će tu raketu moći upotrebljavati već 2027. da bi na Mjesec poslali prvu posadu od programa Apollo, napominje Reuters.

SpaceX‑ov pristup razvoju, u okviru kojega izrađuje veći broj prototipa i testira ih do pojave greške, ove je godine stavljen na kušnju jer su već dva testiranja završila neuspjehom tijekom ranog dijela leta, a jedno testiranje neuspjehom u svemiru tijekom devetog leta rakete, dok je u lipnju eksplozija odnijela krhotine opreme čak do obližnjeg meksičkog teritorija.

Usprkos svemu, kompanija je nastavila ubrzanim tempom proizvoditi nove rakete Starship za testne letove u velikim proizvodnim pogonima u teksaškom Starbaseu.

Neuspjesi odražavaju tehničku kompleksnost najnovije inačice Starshipa, a ona se odlikuje znatno naprednijim značajkama, poput snažnijeg potiska, potencijalno otpornijeg toplinskog štita i čvršćih zakrilaca za usmjeravanje, neophodnima za uspješno izvođenje ponovnog ulaska rakete u atmosferu. Sve su te značajke ključne za višekratnu upotrebu Starshipa, na čemu inzistira Musk. >>Pročitajte više OVDJE<<