Podaci pokazuju da je riječ o vrlo raširenoj navici, a prema pisanju The Independenta, čak 81 posto Britanaca uzima mobitel u ruke odmah nakon buđenja. Istraživanje YouGova iz 2025. godine pokazalo je da i većina Amerikanaca mlađih od 30 godina koristi pametni telefon neposredno prije spavanja, ali i odmah nakon buđenja.

Stručnjaci smatraju da razlog za to nije samo ovisnost o tehnologiji, već duboko ukorijenjeni psihološki mehanizmi koji su se razvijali tisućama godina, piše TechRadar.

Mozak traži informacije i povezanost

Psihoterapeut i stručnjak za ovisnosti John Puls objašnjava da se iza jutarnjeg posezanja za mobitelom kriju dva snažna pokretača: potrebe za nagradom i za društvenom povezanošću. 'Ljudi prirodno traže zadovoljstvo, a jedan od načina na koji ga danas pronalaze jest korištenje pametnih telefona, osobito društvenih mreža. Ujedno želimo znati što se događa oko nas', kaže Puls.

Dodaje da su nekada ljudi provodili jutra u razgovoru s članovima obitelji ili susjedima, a danas tu potrebu za povezanošću često zadovoljavaju pomoću zaslona. 'U nedostatku takvih kontakata ljudi traže trenutnu povezanost, a najlakši način da je ostvare postao je pametni telefon. Društvene mreže zapravo zadovoljavaju vrlo prirodne ljudske potrebe', smatra Puls.

Evolucijska potreba za otkrivanjem prijetnji

Klinički psiholog Ari Lakritz smatra da jutarnje pregledavanje vijesti proizlazi iz još starijeg evolucijskog mehanizma. 'Ljudski mozak posebno je osjetljiv na informacije koje bi mogle predstavljati prijetnju. Za to je zadužena amigdala, jedan od najstarijih dijelova mozga odgovoran za reakcije na strah', objašnjava.

Prema njegovim riječima, suvremeni mediji i društvene mreže iskorištavaju upravo tu sklonost. 'Negativne vijesti aktiviraju urođeni sustav za prepoznavanje opasnosti. Na neki način nije to puno drukčije od ponašanja naših predaka koji su ujutro pregledavali horizont tražeći moguće prijetnje', kaže Lakritz.

Problem je, dodaje, u tome što današnji korisnici svakodnevno primaju goleme količine negativnih informacija koje nemaju nikakav izravan utjecaj na njihov život. 'Neprestano smo izloženi događajima iz udaljenih dijelova svijeta koji nas emocionalno opterećuju, iako na njih ne možemo utjecati. To često donosi više štete nego koristi', upozorava.

Algoritmi pojačavaju negativne emocije

Društvene mreže pojačavaju taj učinak jer algoritmi favoriziraju sadržaj koji izaziva snažne emocionalne reakcije i dulje zadržava korisnike na platformama. Istraživanja pokazuju da se sadržaj koji izaziva ljutnju brže širi od većine drugih emocija.

Puls upozorava da takvo jutarnje doomscrollanje ima i fiziološke posljedice. 'Kada odmah nakon buđenja krenemo pregledavati negativan sadržaj, oslobađa se kortizol, hormon stresa, a mozak postaje prekomjerno stimuliran', kaže.

Dodaje da se čovječanstvo nalazi usred svojevrsnog eksperimenta te upozorava: 'Naš mozak nije razvijen za to da od prvih minuta dana bude izložen tolikoj količini podražaja. Dugoročno postoji rizik od stalne potrebe za novim stimulacijama, što postupno otupljuje našu sposobnost koncentracije.'

Prvih nekoliko minuta može odrediti cijeli dan

Lakritz upozorava da početak dana koji obilježe kratki videozapisi, dramatične vijesti i beskonačno skrolanje oblikuju način na koji mozak funkcionira u ostatku dana. 'Ako započnemo dan vrlo brzim i intenzivnim podražajima, kasnije nam je mnogo teže usredotočiti se na zadatke koji zahtijevaju dublje razmišljanje ili dulju koncentraciju', kaže.

Prema njegovu mišljenju, malo je situacija u kojima jutarnje korištenje mobitela donosi stvarnu korist koja se ne bi mogla postići na neki drugi način.

Puls pritom upozorava da mnogi ljudi razvijaju emocionalnu ovisnost o telefonu. 'Mobitel postaje svojevrsna emocionalna potpora. Čim osjetimo nelagodu ili se pojavi neki problem, instinktivno posežemo za Instagramom ili drugom aplikacijom kako bismo ublažili neugodne osjećaje', objašnjava.

Mladi su posebno ranjivi

Oba stručnjaka slažu se da su posljedice najizraženije kod mladih. Puls navodi da njegovi klijenti tinejdžeri na mobitelima u prosjeku provode između 14 i 15 sati dnevno. 'Tada se prirodno udaljavaju od stvarnih odnosa. Mnogi imaju osjećaj da moraju stalno biti online kako bi ostali dio društva', kaže.

Još je izravniji Lakritz ističući: 'Za mnoge mlade vrijedi pravilo – ako ne postoje na internetu, kao da društveno uopće ne postoje.'

Dodaje da pretjerano korištenje mobitela može ozbiljno utjecati na psihološki razvoj djece i adolescenata te otežati prepoznavanje poremećaja poput ADHD-a.

Kako prekinuti automatsko posezanje za mobitelom?

Olivia Yokubonis, stručnjakinja za digitalno blagostanje i suradnica aplikacije Opal, smatra da većina ljudi uopće nije svjesna koliko automatski poseže za telefonom. 'Nisam protiv tehnologije, nego za to da ljudi ponovno preuzmu kontrolu nad vlastitom pažnjom. Ne možemo promijeniti ono čega nismo svjesni, a jutarnje skrolanje često je potpuno nesvjesna navika', kaže.

Jedna od najjednostavnijih metoda koju preporučuje jest da mobitel ne ostane u spavaćoj sobi. 'U našoj obitelji telefoni se pune u drugoj prostoriji. Alarm zazvoni, ali morate ustati iz kreveta da biste došli do njega', kaže.

Sličan savjet daje i Lakritz. Umjesto drastičnog odricanja od tehnologije, preporučuje postupne promjene. 'Provjerite koliko vremena tjedno provodite pred ekranom i pokušajte to smanjiti za deset posto. Ako koristite mobitel 60 sati tjedno, pokušajte taj broj smanjiti za šest sati. Ne morate se u potpunosti isključiti iz digitalnog svijeta da biste osjetili razliku i korist', zaključuje.

U međuvremenu i same tehnološke tvrtke priznaju problem pretjeranog korištenja pametnih telefona. Google stoga razvija značajku Pause Point, koja korisnike nastoji odvratiti od automatskog otvaranja društvenih mreža, Apple je u iOS-u 27 unaprijedio alate Screen Time, a proizvođač Nothing novim softverskim značajkama pokušava potaknuti svjesnije korištenje pametnih telefona.