Da je riječ o velikom zaokretu, potvrđuje niz odluka donesenih posljednjih tjedana. NATO je predstavio novu inicijativu za razvoj bespilotnih sustava, Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo je milijarde funti ulaganja u dronove i sustave za njihovo presretanje, Njemačka je odlučila nabaviti 50.000 dronova za Ukrajinu, a njemački obrambeni startup Helsing dosegnuo je procijenjenu vrijednost od čak 18 milijardi dolara.

Sve to pokazuje da bespilotne letjelice više nisu pomoćno sredstvo na bojištu, već jedan od temelja modernog ratovanja, piše CNBC.

Dronovi mijenjaju način ratovanja

'Buduća obrana temeljit će se na višeslojnom bojištu. Tenkovi više neće ispaljivati samo granate, već će lansirati dronove, primati podatke sa satelita i bespilotnih letjelica u stvarnom vremenu te djelovati kao dio umrežene vojne sile', rekla je za CNBC analitičarka Morningstara Loredana Muharremi.

Rat u Ukrajini i iranska upotreba jeftinih dronova Šahid na Bliskom istoku pokazali su koliko su takvi sustavi postali važni. Bespilotne letjelice danas prikupljaju obavještajne podatke, navode precizno oružje i sve češće mogu djelovati gotovo potpuno autonomno zahvaljujući umjetnoj inteligenciji.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prošloga tjedna predstavio je novu inicijativu kojom Savez želi postati, kako je rekao, 'spreman za dronove'. Plan predviđa ulaganje više od 40 milijardi dolara u sustave za obranu od bespilotnih letjelica u sljedećih pet godina.

'Dronovi su iz temelja promijenili prirodu modernog ratovanja i postali odlučujući čimbenik na bojištu', poručio je Rutte, pozivajući se upravo na iskustva iz rata u Ukrajini.

Britanska vlada predstavila je tako obrambeni investicijski plan kojim će u razvoj dronova i autonomnih sustava uložiti pet milijardi funti.

Njemačka šalje 50.000 dronova Ukrajini

Njemačka je povećala vojnu pomoć Ukrajini narudžbom 50.000 dronova u vrijednosti 90 milijuna eura. Proizvest će ih ukrajinska tvrtka Skyfall te će biti opremljeni operativnim sustavom američko-švicarske tvrtke Auterion, a on im omogućuje djelovanje i u uvjetima snažnog elektroničkog ometanja.

Direktor Auteriona Lorenz Meier ističe da softver danas postaje jednako važan kao i sama letjelica.

Njihov operativni sustav omogućuje dronovima da nastave izvršavati zadatak čak i kada protivnik elektroničkim ometanjem prekine komunikaciju s operaterom.

'To im omogućava da pogode cilj čak i kada izgube videosignal ili kada cilj koristi uređaje za ometanje', rekao je Meier. Tvrtka razvija i sustav kojim će jedan operater moći upravljati cijelim rojem bespilotnih letjelica, umjesto svakom pojedinačno.

Ne raste samo tržište dronova

Analitičari kažu da će od ovog trenda profitirati širi tehnološki sektor. Uz proizvođače dronova, sve veću potražnju bilježe tvrtke koje razvijaju umjetnu inteligenciju, satelitske sustave, sigurnu komunikacijsku infrastrukturu, 'kao i autonomne sustave, protuzračnu obranu, senzore, elektroničko ratovanje, softver i svemirske tehnologije, te će imati najveće koristi od budućih obrambenih ulaganja', smatra Muharremi.

Prema analizi McKinseyja, temeljna europska obrambena potrošnja od 2019. godine se udvostručila. Ako članice NATO-a ostvare cilj izdvajanja 3,5 posto BDP-a za obranu do 2035., europska obrambena potrošnja već bi do 2030. godine mogla dosegnuti oko 800 milijardi eura godišnje.

Paralelno raste interes ulagača. Ulaganja fondova rizičnog kapitala u obrambene tehnologije 2025. godine više su nego udvostručena u odnosu na godinu ranije, a europska ulaganja u obrambene startupove porasla su s oko 200 milijuna eura 2021. na čak 2,6 milijardi eura lani.

Među najvećim dobitnicima nalazi se Helsing, minhenski startup koji razvija vojne dronove, podvodne sustave nadzora te softver temeljen na umjetnoj inteligenciji. Nakon nove investicijske runde njegova je vrijednost procijenjena na oko 18 milijardi dolara, čime je postao jedna od najvrjednijih europskih obrambeno-tehnoloških kompanija.