Umjetna inteligencija sve više utječe i na starije zaposlenike. Novo istraživanje Centra za istraživanje mirovinskog sustava pri Boston Collegeu pokazuje da zaposlenici stariji od 55 godina češće napuštaju posao u zanimanjima koja su izloženija primjeni umjetne inteligencije.

Prema autoru istraživanja Geoffreyju Sanzenbacheru, profesoru ekonomije na Boston Collegeu, riječ je o statistički značajnom trendu koji je u pojedinim profesijama vrlo izražen. Dio radnika ostaje bez posla dok se drugi sami odlučuju na promjenu karijere ili raniji odlazak u mirovinu. Istodobno postoje i slučajevi u kojima umjetna inteligencija zaposlenicima olakšava posao te im omogućuje da ostanu aktivni dulje nego što bi to inače bilo moguće.

Tri moguća scenarija

Istraživanje navodi tri glavna načina na koja AI može utjecati na duljinu radnog vijeka.

Prvi je automatizacija, koja može zamijeniti dio zaposlenika i povećati nezaposlenost ili potaknuti njihov izlazak s tržišta rada. Drugi scenarij odnosi se na radnike koji ne žele ili ne mogu pratiti ubrzano uvođenje novih AI alata pa odlučuju potražiti posao u manje tehnološki zahtjevnim zanimanjima ili se ranije umiroviti.

Treća mogućnost je pozitivnija. Generativni AI može povećati produktivnost, preuzeti rutinske zadatke i omogućiti zaposlenicima da se usmjere na složeniji i kreativniji dio posla. U tom slučaju mogli bi dulje ostati na tržištu rada, uz veću učinkovitost i potencijalno više plaće.

Analiza pokazuje zanimljiv zaokret. Prije pojave ChatGPT-ja stariji zaposlenici u zanimanjima izloženima umjetnoj inteligenciji rjeđe su napuštali posao. Nakon njegova predstavljanja taj se trend promijenio te su češće izgubili posao i tražili novi ili su potpuno izlazili s tržišta rada.

Istraživanje procjenjuje izloženost AI-u prema tome koliko se zadaci pojedinog zanimanja mogu obavljati uz pomoć umjetne inteligencije. U analizi su korišteni podaci američke Ankete o radnoj snazi te procjene projekta Digital Planet sa Sveučilišta Tufts, koji proučava utjecaj digitalnih tehnologija na gospodarstvo i društvo.

Zanimanja koja bi AI mogao najviše pogoditi

Prema analizi, najvećoj su promjeni izložena zanimanja poput web i digitalnih dizajnera, web programera, arhitekata baza podataka, programera i podatkovnih znanstvenika. Riječ je o poslovima u kojima umjetna inteligencija već danas može automatizirati dio svakodnevnih zadataka, od pisanja koda do analize podataka i izrade digitalnih rješenja.

S druge su strane najmanje izloženi poslovi koji zahtijevaju fizički rad, uključujući rudare, krovopokrivače, bolničare, industrijske lakirere te radnike u proizvodnji stakloplastike. Takve je poslove, barem zasad, znatno teže automatizirati pomoću generativne umjetne inteligencije, piše CNBC.

Moguće posljedice za mirovinski sustav

Autori smatraju da bi umjetna inteligencija mogla smanjiti razliku u duljini karijera između slabije i bolje plaćenih zanimanja. Tradicionalno se smatra da radnici koji obavljaju fizički zahtjevne poslove ranije odlaze u mirovinu dok visokoobrazovani zaposlenici dulje ostaju aktivni. Međutim, ako AI ubrza odlazak dijela uredskih i visokokvalificiranih radnika s tržišta rada, ta bi se razlika mogla postupno smanjivati.

Iako stariji zaposlenici upotrebljavaju AI rjeđe od mlađih kolega, stručnjaci ističu da još nije kasno za prilagodbu. Prema istraživanjima, velik broj radnika svih dobnih skupina u svakodnevnom radu i dalje ne koristi AI alate.

Preporuka je upoznati se s tim alatima i iskoristiti ih za rutinske zadatke poput pisanja e-mailova, organizacije rasporeda, izrade dokumenata ili sažimanja informacija. Time zaposlenici mogu uštedjeti vrijeme i više se posvetiti poslovima koji zahtijevaju ljudsko iskustvo i prosudbu.

Istodobno sve veću vrijednost imaju vještine koje umjetna inteligencija teško može zamijeniti, poput komunikacije, suradnje, donošenja odluka, vođenja ljudi i rješavanja problema.

Prema istraživanjima AARP-a i LinkedIna, upravo su stariji zaposlenici češće zaposleni na pozicijama za koje su ključne takve ljudske vještine, što ih zasad čini otpornijima na potpuni utjecaj umjetne inteligencije. Stručnjaci zato smatraju da će najbolju poziciju u budućnosti imati oni koji uspiju spojiti iskustvo, razvijene međuljudske vještine i spremnost na korištenje novih AI tehnologija.