Znanstvenici su otkrili tragove metana u plinovitom obliku iznad ledenog patuljastog planeta Makemake, smještenog dalje i od samog Plutona. Do sada je Pluton bio jedini poznati objekt na rubu Sunčeva sustava s dokazima o prisutnosti plina, no nova otkrića ukazuju na to da Makemake nije tek 'zamrznuti ostatak' ranog Sunčeva sustava, već dinamičan svijet koji se još uvijek razvija, piše Mashable.

Istraživanje, koje je vodio Southwest Research Institute, provedeno je uz pomoć svemirskog teleskopa James Webb, zajedničkog projekta NASA-e, Europske svemirske agencije (ESA) i Kanadske svemirske agencije (CSA). Rezultati će uskoro biti objavljeni u časopisu The Astrophysical Journal Letters.

Atmosfera ili gejziri?

Prema glavnoj autorici istraživanja, Silviji Protopapa, Webb je otkrio da iznad površine postoji metan u plinovitom obliku. To može značiti da Makemake ima izrazito tanku atmosferu, milijardama puta rjeđu od Zemljine i znatno slabiju od Plutonove. Druga mogućnost je da se metan oslobađa u obliku plinovitih mlazova ili gejzira, slično onome što je NASA-ina sonda Cassini uočila na Saturnovom mjesecu Enceladu.

Ako bi se potvrdila ova hipoteza, Makemake bi se pridružio maloj skupini nebeskih tijela u vanjskom Sunčevom sustavu koja pokazuju znakove aktivne razmjene između površine i atmosfere.

'Makemake je jedan od najvećih i najsvjetlijih ledenih svjetova izvan Neptuna, a njegova površina sastoji se ponajviše od zaleđenog metana. Webb je sada pokazao da metan postoji i u plinovitom obliku iznad površine, što ovaj planet čini još fascinantnijim', rekla je Protopapa.

Otkriven je prije 20 godina i nazvan prema bogu plodnosti štovanom na otoku Rapa Nui. Promjer mu je 1430 kilometara, što je dvije trećine veličine Plutona. Od Sunca je udaljen oko 6,8 milijardi kilometara, a za jednu mu je orbitu potrebno čak 305 zemaljskih godina. Njegova površina uglavnom je prekrivena zaleđenim metanom, a u blizini se nalazi i mali mjesec koji je 2016. otkrio teleskop Hubble.

Podrijetlo tog metana i dalje je nejasno. Prema jednoj hipotezi, nastao je unutarnjim kemijskim reakcijama između vode i stijena, a zatim polako izlazio na površinu. Druga pretpostavlja da se radi o 'ostatku' metana iz vremena formiranja Sunčeva sustava. Poznato je to da zračenje s vremenom razgrađuje metan u složenije molekule, a na Makemakeu su već otkriveni etan, etilen i acetilen, što potvrđuje taj proces.

'Premda se nameće ideja da Makemake ima neku vrstu metanskog vremenskog ciklusa, prerano je donositi zaključke', upozorio je Ian Wong, jedan od koautora studije. Osim metana, Webb je zabilježio regije na njegovoj površini koje su 'toplije' nego što se očekivalo, oko -123 °C. No znanstvenici zasad nisu pronašli izravne dokaze da su te točke povezane s izbijanjem plina.