Adam Frank, profesor na Sveučilištu u Rochesteru, postavio je nesvakidašnje pitanje kad je ušao u ured NASA-ina znanstvenika Gavina Schimdta. Budući da traži znakove života u svemiru, zanimalo ga je bi li napredne civilizacije neizbježno uzrokovale klimatske promjene, baš kao što to danas čine ljudi.

Da je napredna civilizacija živjela na Zemlji prije milijuna godina, koristila energiju i sama sebe uništila - bismo li to znali? Bi li ostavila tragove svog postojanja u zapisima našeg planeta?

Kako piše CNN, koji donosi ovu priču, tu su ideju nazvali silurijska hipoteza te su o njoj objavili rad. Silurijska hipoteza otvara velika pitanja o putanji naprednih civilizacija i o tome jesu li sve one koje koriste energiju na globalnoj razini osuđene na propast ili postoji mogućnost održivog života kroz milijune godina.

Uočili paralele

‘Sva ta pitanja izravno su povezana s trenutkom u kojem se nalazimo’, rekao je Frank. ‘Guramo planet u novi klimatski režim… znamo da je to istina, zar ne? A ipak ništa ne poduzimamo', tvrdi.

Oni nisu slučajno razmišljali o ideji da su nekad postojale napredne situacije. Povukli su paralelu s Paleocensko-eocenskim toplinskim maksimumom prije otprilike 55 milijuna godina. Tada je, sažima CNN, klimatski sustav podivljao te su ekosustavi kolabirali.

Schmidta su zaintrigirale sličnosti s onim što se događa danas u kontekstu klimatskih promjena.

I nije to jedina neobjašnjena promjena u dubokoj prošlosti planeta koja nalikuje sadašnjosti; neka su razdoblja obilježena porastima temperature. Vjerojatno je riječ o prirodnim klimatskim događajima, ali što ako nisu? Kako bismo to znali, pita se u tekstu CNN-a.

U svom radu Frank i Schmidt prolaze kroz niz mogućih dokaza koji bi mogli upućivati na postojanje nekadašnje napredne civilizacije. Kako pišu, tijekom milijuna godina planet se preoblikuje zbog pomicanja tektonskih ploča, vulkanskih erupcija i erozije. Najstariji veliki komad kopna na Zemlji je pustinja Negev na jugu Izraela, stara oko 1,8 milijuna godina.

Mijenjamo li planet?

Površinske značajke možda ne pružaju mnogo dokaza, pa su znanstvenici pogledali fosile. No tek neznatan dio životinjskih vrsta fosilizira se, a još manji dio ikada bude pronađen. Dinosauri su hodali Zemljom oko 180 milijuna godina, ali otkriveno je tek nekoliko tisuća gotovo potpunih fosila. Osim toga, u njihovom se istraživanju navodi da bi, u slučaju da je prethodna civilizacija promijenila kemija planeta, o tome mogao postojati zapis.

Zapitali su se I što bi se dogodilo da naša civilizacija nestane budući da se ogromne količine plastike i kemikalija ne razgrađuju tako lako, a tvrde da bi se to moglo pojaviti u budućim sedimentima.

Ipak, svrha rada nije bila utvrditi je li silurijska hipoteza točna, rekao je Frank. Umjesto toga, cilj je bio ‘pokazati što bismo trebali tražiti, s puno većom preciznošću, kako bismo vidjeli je li prije nas postojala neka civilizacija’. To je otvorilo neka pitanja i drugim znanstvenicima.

Jan Zalasiewicz, geolog, paleontolog i emeritus profesor na Sveučilištu u Leicesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je da je silurijska hipoteza ‘divna i duboko poticajna ideja’. No smatra da su Schmidt i Frank podcijenili koliko su moderni ljudi promijenili planet, kao i ‘učinkovitost procesa fosilizacije i koliko dobro čuva povijest onoga što se događalo na našem planetu’.

Ne možemo isključiti inteligentna društva prije ljudi - 'dinosaure koji pjevaju složene arije ili jurske amonite koji skladaju poeziju', rekao je, a prenosi isti izvor. No dalje navodi da možemo isključiti postojanje civilizacije poput naše: ‘one koja troši ogromne količine energije, manipulira okolišem, gradi i proizvodi goleme količine otpada’.

Iako, dakle, nije došlo do konsezusa, njihova hipoteza postavlja pitanja o tome što nam prethodi i slijedi.

‘Jesmo li mi eksperiment koji planet provodi - i koji će propasti’, pita Frank, a prenosi CNN.