Neke cijene apartmana i kuća za odmor na Jadranu počele su padati, što upućuje na to da smještajni kapaciteti u vrhuncu sezone ipak nisu popunjeni onako kako su se nadali pojedini iznajmljivači i turistički djelatnici.

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) stoga provodi last minute kampanju pod nazivom 'Croatia, worth every second of your time', kojom pokušava privući goste koji još nisu odlučili gdje će provesti ljetni odmor. No dok se Hrvatska pokušava predstaviti kao odredište vrijedno 'svake sekunde vašeg vremena', sve više putnika odluku o odmoru donosi uz pomoć sustava umjetne inteligencije, navodi se u prilogu RTL Direkta.

IT poduzetnik Ivan Ivanković, o kojem smo nedavno pisali vezano uz analizu zdravstvenog sustava, točnije lista čekanja, analizirao je kako ChatGPT i Gemini doživljavaju hrvatsku turističku ponudu i misle li da je zaista vrijedna vremena i novca turista.

Rezultati pokazuju da Hrvatska ima ozbiljan problem. Umjetna inteligencija dobro je poznaje i često je spominje, ali je rjeđe odabire kao najbolju preporuku.

Ivanković je analizirao 207.600 odgovora ChatGPT-ja i Geminija na približno 4500 pitanja o ljetovanju. Ona su bila prilagođena različitim jezicima i tržištima, a obuhvaćala su različite profile gostiju, razdoblja putovanja, načine prijevoza, proračune i turističke interese.

Iako je Hrvatska bila najčešće spominjana mediteranska zemlja, prema broju glavnih preporuka završila je tek na četvrtom mjestu. Španjolska je bila prvi izbor u 17,1 posto odgovora, Grčka u 16,4 posto, Albanija u 11,5 posto, a Hrvatska u deset posto.

Proizlazi iz toga da ChatGPT i Gemini znaju za Hrvatsku, prepoznaju njezine turističke prednosti, ali je u završnoj preporuci često zamjenjuju drugom zemljom.

Porazan je rezultat izravne usporedbe Hrvatske i Grčke. Kada se umjetnoj inteligenciji postavi pitanje treba li gost odabrati Hrvatsku ili Grčku, Grčka pobjeđuje u 98,5 posto odgovora, a Hrvatska je odabrana u samo 1,5 posto slučajeva. No pojedina hrvatska odredišta prolaze mnogo bolje od zemlje kao općenitog turističkog proizvoda. U usporedbi Hvara i Santorinija, umjetna inteligencija bira Hvar u čak 95 posto odgovora, a Santorini dobiva samo pet posto.

Ivankovićeva analiza tako pokazuje da pojedina hrvatska odredišta mogu biti bolja od ukupne slike naše zemlje koja se predstavlja stranim gostima. Hrvatska gubi kada se promovira općenito, ali može pobijediti kada gostu ponudi konkretno mjesto i jasno definirano iskustvo.

Kolovoz donosi više interesa, ali i upozorenja

Najveći problem pojavljuje se u vrhuncu ljetne sezone.

Kada se umjetnu inteligenciju pita koja bi mediteranska odredišta trebalo izbjegavati tijekom kolovoza, Hrvatska dobiva negativnu preporuku u 65,6 posto odgovora, a kod ChatGPT-ja taj udio raste na 78,4 posto. Dakle ChatGPT u gotovo osam od deset odgovora smatra da bi Hrvatsku u kolovozu trebalo izbjegavati.

Glavni razlozi su gužve, visoke cijene i nedovoljno dobra usluga u odnosu na iznos koji gost mora platiti.

U odgovorima koji se odnose na kolovoz gužve se spominju u 21,5 posto slučajeva. Kada se ista pitanja odnose na rujan, udio odgovora u kojima se spominju gužve pada na samo 2,7 posto.

Kolovoz Hrvatskoj istodobno donosi veću vidljivost i više negativnih upozorenja. Kada se u turističko pitanje doda kolovoz kao termin putovanja, broj preporuka raste, ali se broj savjeta da se izbjegne Hrvatsku povećava približno četiri puta.

To pokazuje da potražnja postoji, ali da vrhunac sezone ozbiljno narušava njezinu sliku. Gostima se Hrvatska u kolovozu predstavlja kao zemlja preopterećenih odredišta, punih plaža, prometnih gužvi, skupljeg smještaja i slabijeg odnosa cijene i kvalitete.

Je li Hrvatska zaista preskupa?

Analiza pokazuje da odgovor ovisi o vrsti gosta. Kod turista s ograničenim proračunom Hrvatska se kao skupo odredište opisuje u 65,9 posto relevantnih odgovora, a oni više platežne moći navode cijene kao problem u samo 2,5 posto odgovora.

Za goste koji traže povoljan odmor ključan je problem odnos cijene i onoga što dobivaju. Za one imućnije cijena sama po sebi nije presudna, ali oni očekuju bolju uslugu, manje gužve, kvalitetnije hotele i cjelovitije turističko iskustvo. Hrvatska se tako nalazi u nezgodnom položaju: za dio gostiju postala je preskupa dok za luksuzni segment nije dovoljno uvjerljiva da bi opravdala visoke cijene.

Pobjeđujemo samo u aktivnom odmoru

Ivanković je analizirao osam tipova gostiju, od mladih putnika i obitelji do umirovljenika, digitalnih nomada i onih koji traže luksuz. Hrvatska je na prvom mjestu završila samo u kategoriji aktivnog odmora. Najbolje rezultate ostvaruje kada se traže priroda, otoci, ronjenje, biciklizam, planinarenje, jedrenje i više različitih iskustava na relativno malom prostoru.

U kategoriji putovanja s prijateljima i zabave Hrvatska je bila treća, u pogledu obitelji i umirovljenika na četvrtom mjestu, a u kategoriji digitalnih nomada i gostiju ograničenog proračuna na petom.

Najlošiji rezultat ostvarila je u luksuznom turizmu, završivši na šestom mjestu. Konkurentske zemlje u međuvremenu su zauzele mnogo jasnije turističke pozicije.

Albanija se u odgovorima umjetne inteligencije povezuje s najboljim odnosom cijene i dobivenog, Turska sa sveobuhvatnim paketima, Bugarska sa zabavom, Španjolska s obiteljskim odmorom i umirovljenicima, a Grčka s luksuznim putovanjima.

Umjetna inteligencija povezuje Hrvatsku s apartmanima

Analiza je otkrila i kako sustavi umjetne inteligencije vide hrvatsku ponudu smještaja. Kada se u odgovorima pojavi preporuka vrste smještaja, apartman se uz Hrvatsku navodi u 28,1 posto odgovora, a hotel u 17,3 posto. Kod obiteljskih gostiju hrvatski hotel preporučuje se u samo šest posto odgovora.

To pokazuje da je apartmanizacija postala važan dio međunarodne digitalne slike hrvatskog turizma. Hrvatska se ne doživljava prvenstveno kao zemlja hotelskog odmora, turističkih naselja i organizirane usluge, već kao tržište privatnog smještaja.

Takav model godinama je donosio velik broj kreveta i gostiju, ali otežava natjecanje u kategorijama u kojima turisti traže cjelovitu uslugu, dodatne sadržaje i kontroliranu kvalitetu.

Slabi rezultati na važnim tržištima

Zanimljivi su i rezultati na tržištima na kojima Hrvatska turistička zajednica provodi svoje kampanje. Od sedam analiziranih tržišta obuhvaćenih kampanjom prvi smo izbor umjetne inteligencije samo u Mađarskoj i Slovačkoj, u Češkoj drugi, u Austriji četvrti, u Njemačkoj sedmi, u Poljskoj deseti, a u Italiji tek jedanaesti.

Najveći udio preporuka Hrvatske zabilježen je u Sloveniji, a ona nije bila među javno istaknutim tržištima kampanje. Rezultati pokazuju da geografska blizina nije jednaka prednost u svim zemljama te je Hrvatska najsnažnija na tržištima istočno od Alpa, osobito u Sloveniji, Mađarskoj i Slovačkoj.

Goste iz Italije, Francuske, Poljske, Nizozemske i drugih država umjetna inteligencija često usmjerava prema njihovoj obali ili bližim i cjenovno privlačnijim odredištima. To je posebno vidljivo kod Italije. Iako je Hrvatska relativno blizu, talijanskim gostima umjetna inteligencija češće preporučuje odmor u vlastitoj zemlji ili drugim mediteranskim državama.

Nijemac nije samo Nijemac

Jedan od zaključaka analize jest i da nacionalnost više nije dovoljno precizna osnova za turističku kampanju. Aktivni gost iz Njemačke i njemačka obitelj ne traže isto. Jednako tako, mladi gost, umirovljenik, digitalni nomad i imućni turist iz iste države imaju različite potrebe, očekivanja i proračune. Kampanje se zato ne bi trebale temeljiti samo na porukama usmjerenima na Nijemce, Poljake, Austrijance ili Talijane.

Potrebno je znati kojem se gostu obraćaju, iz kojeg grada dolazi, putuje li automobilom ili avionom, koliki mu je proračun, u kojem mjesecu dolazi i što želi raditi na odmoru.

Ivankovićeva analiza pokazuje i da ChatGPT i Gemini ne daju uvijek iste rezultate. Odgovori ovise o sustavu koji se koristi, jeziku na kojem je pitanje postavljeno i načinu na koji je oblikovano. Zbog toga se digitalna reputacija Hrvatske ne može pratiti samo jednim pitanjem i na jednom jeziku te ju je potrebno redovito provjeravati na različitim tržištima, u više sustava umjetne inteligencije i uz različite vrste gostiju.

Opće poruke više nisu dovoljne

Hrvatska se godinama promovira porukama o suncu, moru, blizini, sigurnosti, otocima i prirodnim ljepotama. No u trenutku u kojem turist pita umjetnu inteligenciju kamo bi trebao putovati, općenite poruke više nisu dovoljne.

Kampanja mora ponuditi odgovor na mnogo preciznija pitanja: koje hrvatsko odredište odgovara određenom gostu, kako do njega može doći, koje iskustvo ondje dobiva, koliko će ga koštati i zašto bi ga trebao izabrati umjesto Grčke, Španjolske, Turske ili Albanije.

Rezultati analize ne pokazuju da Hrvatska nema kvalitetan turistički proizvod. Naprotiv, Hvar u izravnoj usporedbi uvjerljivo pobjeđuje Santorini, a Hrvatska je vrlo konkurentna u aktivnom odmoru.

Dok se kampanjom 'Croatia, worth every second of your time' pokušavaju privući neodlučni gosti i popuniti preostali kapaciteti, umjetna inteligencija šalje pokazuje da je Hrvatska prepoznata i privlačna, ali je u kolovozu često preskupa, pretrpana i nedovoljno kvalitetna da bi pobijedila konkurenciju.