OPASAN OBLIK

Požari u Europi stvaraju vlastite oluje: Što su 'vatreni oblaci' i zašto su toliko opasni

27.07.2026 u 07:34

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Francuska i Španjolska se bore s nekima od najtežih požara u novijoj povijesti. Stručnjaci pritom upozoravaju na pojavu koja vatru može učiniti još snažnijom, nepredvidljivijom i opasnijom za ljude na terenu. Riječ je o pirokumulonimbusima, golemim olujnim oblacima koje stvara sam požar i koji mogu proizvesti snažne udare vjetra, munje i nove požare

Šumski požari najbrže se šire kada se 'spoje' visoke temperature, snažan vjetar i izrazito suha vegetacija. No oni iznimno veliki i intenzivni više ne ovise samo o vremenskim prilikama te mogu početi mijenjati atmosferu iznad sebe i stvarati vlastite vremenske sustave.

Najdramatičniji primjer takvog procesa su pirokumulonimbusi, poznati i kao pyroCb ili 'vatrene oluje'. Riječ je o najrazvijenijem i najopasnijem obliku oblaka nastalih djelovanjem požara, piše Guardian.

Kako nastaje 'vatreni oblak'?

Velik požar oslobađa goleme količine topline i energije. Vrući zrak, dim, čestice pepela i vodena para naglo se podižu u atmosferu, stvarajući snažan uzlazni stup.

Kako se taj zrak penje, atmosferski tlak pada, a zrak se hladi. Vodena para zatim se kondenzira oko sitnih čestica dima i pepela te počinje stvarati oblak. Ako je požar dovoljno velik, a atmosfera dovoljno nestabilna i vlažna, početni pirokumulus može prerasti u pirokumulonimbus – potpuno razvijen olujni oblak nastao iznad požara.

Takvi oblaci mogu dosegnuti visinu od deset do 15 kilometara, a dim i čestice mogu prodrijeti čak i u stratosferu. NASA ih je zbog njihova izgleda i snage opisala kao 'zmajeve među oblacima koji rigaju vatru'. Rick McRae, stručnjak za ekstremne požare i suradnik istraživačke skupine Sveučilišta New South Wales, objašnjava da se u stupu dima zapravo razvija potpuna grmljavinska oluja.

Takav sustav može obuhvatiti tisuće kubičnih kilometara atmosfere, zbog čega njegov utjecaj nije ograničen samo na područje neposredno iznad plamena.

Požari u Francuskoj i Španjolskoj

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak će održati hitan sastanak vlade zbog velikih šumskih požara koji se približavaju Bordeauxu. Vatrena fronta nalazi se oko 15 kilometara od grada, a novi toplinski val i temperature do 40 stupnjeva mogli bi dodatno otežati gašenje.

Gradonačelnik Bordeauxa Thomas Cazenave rekao je da zasad nema planova za evakuaciju oko 850.000 stanovnika, no deseci tisuća ljudi već su napustili okolna područja. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez upozorio je da se požar kreće nepredvidivo i stalno mijenja smjer.

Najveći požar u regiji Gironde izazvao je pojavu pirokumulonimbusa, golemog olujnog oblaka koji nastaje iznad snažnog požara te može stvarati vlastite vjetrove i munje, objavila je francuska nacionalna vatrogasna federacija.

'Ne znamo kako će se požar širiti. Vatrena fronta stalno se pomiče i ne možemo joj izravno prići', rekao je glasnogovornik federacije Eric Brocardi, opisavši gašenje kao borbu Davida protiv Golijata.

Prema njegovim riječima, požar bi mogla zaustaviti tek jaka kiša koja bi padala tri dana ili njegovo usmjeravanje prema području na kojem bi se mogao sam ugasiti, primjerice prema moru.

Na turistički popularnom području Girondea i Landesa od srijede navečer evakuirano je 141.000 ljudi. Potpuna evakuacija naređena je i na poluotoku Cap-Ferret, odakle se stanovništvo i turisti izvlače cestom i brodovima.

U požarima na jugozapadu Francuske izgorjelo je oko 42.000 hektara, što ih svrstava među najveće u zemlji nakon Drugog svjetskog rata. Od početka godine vatra je u Francuskoj zahvatila oko 98.000 hektara, a evakuirano je više od 220.000 ljudi.

Macron je poručio da će država obnoviti uništena područja i pomagati stanovnicima koliko god bude potrebno.

S velikim požarima bori se i Španjolska. U blizini Valencije oko 15.000 ljudi moralo je napustiti svoje domove dok se vatrogasci pokušavaju izboriti s novim požarom uoči očekivanog pogoršanja vremena.

'Pred nama su teški sati', upozorio je španjolski premijer Pedro Sánchez tijekom posjeta požarom pogođenoj pokrajini Ávili te pozvao na postizanje širokog društvenog dogovora o odgovoru na klimatsku krizu.

U Španjolskoj je izgorjelo oko 77.000 hektara, a požar u Ávili najveći je u novijoj povijesti zemlje. Iz područja oko Madrida i Ávile evakuirano je više od 90.000 ljudi.

U Francuskoj i Španjolskoj zbog požara je ukupno evakuirano više od 330.000 ljudi.

Zašto su toliko opasni?

Problem je u tome što pirokumulonimbus može pojačati požar koji ga je stvorio. Snažna uzlazna strujanja uvlače okolni zrak prema požaru, a u olujnom sustavu stvaraju se nagli silazni udari vjetra. Kada ti udari pogode tlo, mogu naglo promijeniti smjer i brzinu širenja vatre.

Vatrena fronta zbog toga može u samo nekoliko minuta krenuti u neočekivanom smjeru, preskočiti protupožarne linije ili ugroziti vatrogasce i stanovnike koji su dotad bili izvan neposredne opasnosti.

Pirokumulonimbusi također mogu proizvesti munje. Dio njih nastaje unutar samog oblaka, ali munje koje udare u tlo mogu zapaliti suhu vegetaciju kilometrima od glavnog požarišta i tako otvoriti nova žarišta. NASA je tijekom takvog ranijeg požara zabilježila oblak koji je u pet sati proizveo oko 5600 udara munje.

Zbog snažnih i promjenjivih strujanja gašenje iz zraka može postati gotovo nemoguće, a vatrogasne ekipe na tlu moraju se povući i prijeći s izravnog gašenja na obranu naselja, prometnica i drugih kritičnih područja. Sama pojava takvog oblaka zato je upozorenje da je požar dosegnuo iznimno opasnu razinu. Prema McRaeu, formiranje pirokumulonimbusa potvrđuje da su velike evakuacije stanovništva opravdane.

Jesu li takvi oblaci rijetki?

Pirokumulonimbusi se desetljećima prate u područjima sklonima velikim požarima, osobito u Australiji, Kanadi i na zapadu Sjedinjenih Država.

Osobito snažni sustavi zabilježeni su tijekom australskog Crnog ljeta 2019. i 2020. godine, kao i prilikom velikih požara u Kaliforniji i Kanadi. Neki od tih oblaka podignuli su dim toliko visoko da je tjednima ili mjesecima ostao u stratosferi i putovao oko svijeta.

Njihova pojava u Francuskoj izazvala je pozornost jer takvi ekstremni sustavi ondje nisu bili uobičajeni. Pojedini francuski izvori aktualni slučaj u Girondeu opisali su kao prvi potvrđeni pirokumulonimbus u zemlji.

Međutim dio stručnjaka upozorava da su slični oblaci već bili zabilježeni tijekom požara kod Généraca 2019., Ribautea 2025. te Fontainebleaua ranije ovog mjeseca. Ono što je sada neuobičajeno nije samo postojanje takvih oblaka, nego njihov intenzitet, učestalost i utjecaj na širenje požara.

Kakve veze imaju s klimatskim promjenama?

Klimatske promjene ne stvaraju svaki pojedinačni požar, ali stvaraju uvjete u kojima oni mogu lakše izbiti, dulje trajati i prerasti u ekstremne događaje. Više temperature ubrzavaju isušivanje tla i vegetacije, toplinski valovi postaju učestaliji i dulji, a razdoblja bez oborina čine šume i raslinje spremnima za brzo širenje vatre.

Kombinacija snažnog požara, suhog goriva, atmosferske nestabilnosti i vlage na većim visinama omogućuje nastanak pirokumulonimbusa. Znanstveni modeli pokazuju da bi uvjeti pogodni za takve vatrene oluje u budućnosti mogli postajati sve češći i ozbiljniji.

Aktualni požari u Francuskoj i Španjolskoj izbili su usred vrhunca turističke sezone, nakon niza toplinskih valova i dugog razdoblja s vrlo malo kiše. U Francuskoj su srpanjske temperature u nekim pogođenim područjima bile oko šest Celzijevih stupnjeva iznad dugoročnog prosjeka, a zemlja je već prošla kroz dva velika toplinska vala tijekom ljeta.