Europska unija naredila je Googleu da podatke o internetskim pretraživanjima dijeli s konkurentskim tražilicama te da otvori operativni sustav Android konkurentskim uslugama umjetne inteligencije u skladu sa Aktom o digitalnim tržištima, kako bi ograničila dominaciju velikih tehnoloških kompanija
Google upozorava da bi te mjere mogle ugroziti privatnost korisnika, pa čak i nacionalnu sigurnost, dok Bruxelles tvrdi da će promjene povećati izbor za potrošače.
Europska unija u četvrtak je zatražila od Googlea da dijeli podatke o pretraživanju s drugim internetskim tražilicama te da omogući konkurentskim AI servisima pristup Androidu, no američki tehnološki div poručio je da bi takve mjere dovele u pitanje zaštitu privatnosti, javlja France 24.
vezane vijesti
Hey, Google
Riječ je o najnovijem potezu Bruxellesa protiv tehnološkog giganta u nastojanju da ograniči moć najvećih tehnoloških tvrtki. Odluka je donesena na temelju europskog Akta o digitalnim tržištima, koji od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija zahtijeva otvaranje njihovih platformi konkurenciji kako bi korisnici imali veći izbor usluga.
Akt je jedna od glavnih meta kritika administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja optužuje Bruxelles da nepravedno cilja američke kompanije. Bruxelles je priopćio da Google mora početi dijeliti podatke o pretraživanjima od siječnja 2027., dok će korisnici Androida prve promjene moći koristiti od srpnja iste godine.
'Zahvaljujući ovim mjerama nadamo se razvoju novih alternativa Google Searchu i Googleovim AI uslugama, poput Geminija, te da će korisnici u Europskoj uniji imati veći izbor usluga', izjavila je europska povjerenica za tehnologiju Henna Virkkunen.
Primjerice, prema zahtjevima Europske komisije, korisnici Android telefona trebali bi moći glasovnim naredbama koristiti AI chatbot po vlastitom izboru, slično kao što danas koriste naredbu 'Hey Google'.
Zahtjevi će imati ozbiljne posljedice
Google je odgovorio da bi takvi zahtjevi mogli imati ozbiljne posljedice.
Tvrtka tvrdi da AI asistenti već sada mogu pristupiti Androidu, a da bi dijeljenje podataka o pretraživanjima značilo kako bi 'privatna pretraživanja Europljana bila izložena nepoznatim tvrtkama, bez odgovarajuće anonimizacije podataka te bez znanja i pristanka korisnika'.
Visoki dužnosnik Europske komisije odbacio je te tvrdnje, istaknuvši da je EU 'u najvećoj mogućoj mjeri vodio računa o integritetu, sigurnosti i zaštiti privatnosti', dok je Komisija naglasila da će podaci o pretraživanjima biti anonimizirani.
Zahtjev je pravno obvezujući i dio je postupka pokrenutog u siječnju, no ne predstavlja formalnu istragu koja bi mogla rezultirati novčanim kaznama.
Ipak, nadzor nad Googleom time ne završava. Prema izvorima bliskima slučaju, koje citira AFP potvrđujući pisanje Financial Timesa, Europska unija već bi sljedeći tjedan mogla Googleu izreći novu kaznu u zasebnoj istrazi koja se također vodi prema Zakonu o digitalnim tržištima.
EU prema Aktu može izreći novčane kazne do 10 posto ukupnog godišnjeg globalnog prihoda tvrtke koja prekrši pravila.
A Googleu visoke kazne nisu novost. Europska unija između 2017. i 2019. godine kaznila je kompaniju s ukupno 8,2 milijarde eura zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja. U rujnu prošle godine Bruxelles je Googleu izrekao i dodatnu kaznu od 2,95 milijardi eura u zasebnom antimonopolskom postupku.
