SUNO

Netko je hakirao AI aplikaciju za glazbu: količina pjesama na kojima se trenirala je iznenađujuća

16.07.2026 u 08:45

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Riječ je, prema izvornom izvješću, o milijunima glazbenih isječaka

Hakiranje AI platforme za generiranje glazbe Suno pružilo je rijedak uvid u način na koji su trenirani njezini modeli umjetne inteligencije. Prema izvješću portala 404 Media, haker koji je navodno provalio u sustav tvrtke još u studenome 2025. godine uspio je pristupiti izvornom kodu i podacima koji otkrivaju koliko je glazbenog sadržaja korišteno tijekom razvoja modela. Dokumenti sugeriraju da je Suno prikupio goleme količine pjesama i metapodataka s različitih internetskih platformi što ponovno otvara raspravu o autorskim pravima i načinu treniranja generativnih AI sustava.

Milijuni glazbenih isječaka u bazi podataka

Prema informacijama koje je objavio 404 Media, među procurjelim datotekama nalazile su se upute za prikupljanje sadržaja, kao i podaci o količini glazbe preuzete s različitih servisa između 2023. i 2024. godine.

Izvorni kod navodno pokazuje da je Suno prikupljao sadržaj s platformi kao što su Genius, YouTube Music, Deezer te različitih biblioteka besplatne i licencirane glazbe, uključujući Freesound, Pond5 i International Music Score Library Project.

Jedna od datoteka pokazuje da je s YouTube Musica bilo prikupljeno više od dva milijuna glazbenih isječaka, odnosno ukupno oko 113.879 sati audiozapisa. Osim toga, baza je sadržavala više od 17.600 sati sadržaja s platforme Genius te više od 62.000 sati glazbe s biblioteke Pond5, uz brojne druge izvore koji su također korišteni tijekom razvoja modela.

Suno potvrdio sigurnosni incident

Tvrtka Suno potvrdila je za Gizmodo da je tijekom studenoga 2025. godine došlo do ograničenog sigurnosnog incidenta koji je brzo zaustavljen. Iz kompanije navode kako je istraga pokazala da je napadač uglavnom pristupio zastarjelom izvornom kodu koji se više ne koristi u razvoju njihovih proizvoda.

Prema navodima tvrtke, tijekom incidenta kompromitirani su i određeni korisnički podaci poput email adresa, telefonskih brojeva te informacija povezanih sa Stripe sustavom plaćanja. Suno ipak tvrdi da brojevi kreditnih kartica nisu bili dostupni jer ih kompanija uopće ne pohranjuje.

Tvrtka također nije pojedinačno obavještavala korisnike o incidentu, navodeći kako prema važećim zakonima o zaštiti privatnosti takva obavijest nije bila obvezna zbog ograničenog opsega izloženih podataka.

Tvrtka tvrdi da nije otkriveno ništa novo

Iz Suna poručuju da procurjeli podaci nisu otkrili ništa što već nije bilo poznato javnosti. Naglašavaju kako je cilj njihove umjetne inteligencije stvaranje potpuno novih pjesama, a ne kopiranje postojećih izvođača ili skladbi.

Kompanija tvrdi da tijekom treniranja modela ne koristi imena izvođača kao dio metapodataka te da sustav sadrži zaštitne mehanizme koji korisnicima onemogućuju unošenje naziva konkretnih izvođača, albuma ili pjesama kao uputa za generiranje sadržaja. Osim toga, navode da sustav blokira pokušaje učitavanja tekstova pjesama ili audiozapisa koji odgovaraju postojećim autorski zaštićenim djelima.

Brojne tužbe zbog navodnog kršenja autorskih prava

Unatoč tim tvrdnjama, Suno se već suočava s nekoliko tužbi velikih diskografskih kuća koje osporavaju način na koji su modeli trenirani. Universal Music Group, Warner Music, Sony Music, Capitol Records i Atlantic Records među kompanijama su koje tvrde da AI model može proizvesti glazbu koja previše nalikuje postojećim pjesmama.

U jednom od primjera navedenih u tužbi tvrdi se da je unos upute '1954 rock and roll Billy Haley Comets' rezultirao pjesmom koja navodno vrlo vjerno oponaša stil i melodiju Billa Haleyja, što prema tužiteljima pokazuje da zaštitni mehanizmi nisu dovoljno učinkoviti.

Suno je u sudskim dokumentima već priznao da su njegovi modeli trenirani na gotovo svim glazbenim datotekama odgovarajuće kvalitete koje su bile javno dostupne na internetu. Tvrtka pritom tvrdi da takvo korištenje sadržaja predstavlja dopuštenu uporabu prema načelu 'fair use', odnosno poštene uporabe, koje u određenim slučajevima američko zakonodavstvo dopušta bez prethodnog odobrenja nositelja autorskih prava.

Ipak, pravni stručnjaci upozoravaju da sudska praksa na ovom području još nije jednoznačna. Nekoliko dosadašnjih presuda donijelo je različite zaključke, pa ostaje neizvjesno hoće li sudovi prihvatiti argument da se masovno prikupljanje glazbe za treniranje umjetne inteligencije može smatrati zakonitom uporabom.