Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan napredak u razvoju digitalne infrastrukture i jačanju ICT sektora, no rezultati Izvješća Europske komisije o Digitalnom desetljeću (Digital Decade Country Report) pokazuju da i dalje postoji značajan neostvareni potencijal u primjeni umjetne inteligencije, digitalizaciji gospodarstva, razvoju digitalnih vještina i korištenju naprednih digitalnih tehnologija. Upravo zato je HUP-ICT predstavio dokument 'Stanje digitalizacije Hrvatske i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije', kojim, na temelju europskih pokazatelja i analize domaće ICT industrije, predlaže konkretne mjere za ubrzanje digitalne transformacije Hrvatske.

Dokument objedinjuje analizu rezultata Hrvatske u okviru programa Digitalno desetljeće, pregled stanja hrvatske ICT industrije te preporuke HUP-ICT-a za daljnji razvoj digitalne infrastrukture, digitalizaciju gospodarstva, razvoj digitalnih kompetencija i modernizaciju javnih usluga. Cilj je pridonijeti oblikovanju javnih politika koje će omogućiti Hrvatskoj da ostvari ambiciozne ciljeve digitalne transformacije do 2030. godine.

ICT industrija raste brže od većine gospodarstva

Brojke pokazuju da domaća ICT industrija i dalje raste brže od većine gospodarstva. Danas okuplja više od 10.000 poduzeća, zapošljava više od 56.000 stručnjaka, ostvaruje gotovo osam milijardi eura prihoda te više od 2,4 milijarde eura izvoza, a u posljednjih pet godina prihodi sektora porasli su za čak 72 posto. Investicije su prošle godine rasle za 17,4 posto, a prosječne bruto plaće gotovo 10 posto.

Svake se godine na tržištu pojavljuje oko 500 novih ICT tvrtki, što potvrđuje da je riječ o jednom od najdinamičnijih dijelova hrvatskog gospodarstva.

'Sektor je rastao iz godine u godinu, a prihodi su u prosjeku porasli oko 7,5 posto. Danas smo došli do gotovo osam milijardi eura prihoda, uz nastavak ulaganja i zapošljavanja', rekao je tijekom predstavljanja rezultata zamjenik predsjednika HUP-ICT-a i član Uprave Hrvatskog Telekoma Siniša Đuranović.

Ulaganja u dugotrajnu imovinu porasla su 17,4 posto, što predstavlja jednu od najvećih stopa rasta posljednjih godina. No rast plaća otvara i novi izazov jer se trošak rada u ukupnim prihodima sektora povećao s oko 20 na 26,5 posto.

'To pokazuje koliko sektor ulaže u zaposlenike, ali predstavlja i opterećenje za daljnji razvoj. Ako želimo ostati konkurentni na globalnom tržištu i nastaviti privlačiti vrhunske stručnjake, potrebno je dodatno porezno rasterećenje', poručio je Đuranović.

Hrvatska među najboljima po infrastrukturi, ali problem nastaje nakon toga

Jedna od glavnih poruka konferencije glasila je da Hrvatska više nema problema s izgradnjom digitalne infrastrukture, već s njezinim korištenjem.

Prema podacima predstavljenima na konferenciji, Hrvatska danas ima 82,7 posto pokrivenosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN), 77,9 posto pokrivenosti optikom do krajnjeg korisnika (FTTP) te čak 97,8 posto pokrivenosti 5G mrežom, čime se nalazi iznad europskog prosjeka.

Đuranović je naglasio da su hrvatske mobilne mreže već godinama među najboljima u Europi. 'Bez obzira na metodologiju ili istraživanje koje gledate, hrvatske mobilne mreže nalaze se pri samom europskom vrhu. U infrastrukturu se kontinuirano ulaže i rezultati su vidljivi', rekao je.

Dodao je da je najveći izazov dovršiti pokrivenost preostalih ruralnih područja, u kojima je izgradnja mreže tehnički zahtjevnija i znatno skuplja nego u urbanim sredinama.

No nakon izgradnje infrastrukture pojavljuje se novi problem. Premda je mreža dostupna, građani i tvrtke još je uvijek ne koriste dovoljno. Prema prezentiranim podacima, Hrvatska je tek 25. u Europi po korištenju priključaka brzine veće od 100 Mbps, a aktivno se koristi svega 10 posto gigabitnih priključaka.

'Izazov je bolja iskorištenost izgrađene infrastrukture, u čemu zaostajemo za Europskom unijom i u pogledu građana, ali i poduzeća, čiju digitalizaciju i korištenje umjetne inteligencije također treba ubrzati. U tom smislu očekujemo od države da pomogne u rješavanju problema vezanih uz digitalnu infrastrukturu, od gradnje i postupka izdavanja dozvola do smanjenja parafiskalnih nameta, poput prava puta, te njenog korištenja kroz vaučere, digitalizaciju i AI', ističe Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT-a.

Dakle velik dio izgrađene infrastrukture ostaje neiskorišten. 'To postaje ozbiljan problem jer iskorištenost infrastrukture predstavlja preduvjet za nova ulaganja. Ako se postojeće mreže ne koriste dovoljno, teško je opravdati daljnje investicije', upozorio je Đuranović.

Europska komisija pohvalila mreže, ali upozorila na novu fazu razvoja

Sličnu je poruku prenijela voditeljica HUP-ove Koordinacije za kibernetičku sigurnost Martina Dragičević, osvrnuvši se na najnovije izvješće Europske komisije o Digitalnom desetljeću. Komisija je, kaže, pohvalila Hrvatsku zbog značajnog napretka u razvoju optičke infrastrukture i 5G mreža, ali je istodobno upozorila da sama izgradnja mreže više nije dovoljna.

Sljedeći korak mora biti povećanje njezina korištenja te nastavak ulaganja u sigurnost, otpornost i razvoj naprednih komunikacijskih tehnologija, uključujući samostalne 5G (stand-alone) mreže. Poseban izazov i dalje ostaju ruralna i otočna područja.

Za njihovu digitalnu povezanost trenutačno je osigurano 134 milijuna eura europskih sredstava, pri čemu operatori sudjeluju s više od polovice ukupnih investicija. Unatoč tome, procjenjuje se da će i poslije završetka postojećih projekata oko 250.000 kućanstava ostati izvan dosega širokopojasnih mreža velikog kapaciteta, zbog čega HUP traži nastavak financiranja i nakon završetka sadašnjeg investicijskog ciklusa.

Uz to, predlažu novi program vaučera, kojim bi država izdvojila oko 50 milijuna eura da bi se subvencioniralo priključenje oko 100.000 korisnika na gigabitne mreže. Prema njihovoj procjeni, upravo bi veće korištenje već izgrađene infrastrukture omogućilo novi investicijski ciklus i povećalo isplativost daljnjeg razvoja mreža.

Digitalna transformacija usporava upravo kada AI postaje ključan

Iako je Hrvatska posljednjih godina znatno napredovala u razvoju infrastrukture, podaci pokazuju da gospodarstvo taj potencijal još uvijek ne pretvara u veću produktivnost. Prema analizi predstavljenoj na konferenciji, samo 56 posto malih i srednjih poduzeća ima barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, a prosjek Europske unije iznosi 71,4 posto.

Računalstvo u oblaku koristi 40,7 posto hrvatskih poduzeća, u usporedbi s 46,7 posto na razini EU-a, dok umjetnu inteligenciju koristi tek 11,8 posto domaćih tvrtki, gotovo upola manje od europskog prosjeka od 20 posto.

Iz HUP-ICT-a upozoravaju da to postaje najveća prepreka budućem rastu. 'Digitalna infrastruktura sama po sebi ne povećava produktivnost. To čine poduzeća koja koriste umjetnu inteligenciju, cloud i podatke kako bi mijenjala svoje procese, proizvode i poslovne modele', istaknuto je u prezentaciji HUP-ICT-a.

Na to se nadovezao voditelj HUP-ove Koordinacije za umjetnu inteligenciju Bojan Hadžisejdić, upozorivši da ICT sektor ne bi trebao ostati izolirana uspješna priča, već postati pokretač digitalne transformacije cijelog gospodarstva. 'ICT nije svrha sam sebi. Pitanje je kako znanje, iskustvo i tehnologije koje smo razvili prenijeti u druge industrije', rekao je.

Podsjetio je da Hrvatska danas raspolaže kvalitetnom infrastrukturom i snažnim ICT sektorom, ali da to još nije dovoljno pretočeno u konkurentnost ostalih gospodarskih grana. Pritom je istaknuo umjetnu inteligenciju i računalstvo u oblaku kao tehnologije koje više nisu rezervirane za tehnološke tvrtke jer postaju temelj svakodnevnog poslovanja. 'Već trideset godina živimo u digitalnom svijetu. Danas više gotovo ništa nije analogno. Ključno pitanje više nije imamo li tehnologiju, već znamo li je iskoristiti za transformaciju poslovnih procesa', rekao je Hadžisejdić.

Dodao je da HUP već drugu godinu provodi istraživanje o korištenju umjetne inteligencije u poslovnom sektoru kako bi pratio koliko hrvatske tvrtke napreduju u njezinoj primjeni.

Više od 300 milijuna eura prijedloga za ubrzanje digitalizacije

Kako bi ubrzao digitalnu transformaciju gospodarstva, HUP-ICT je predstavio paket konkretnih prijedloga vrijednih više od 300 milijuna eura.

Među njima je 34 milijuna eura za AI i digitalne vaučere, kojima bi se do kraja 2028. godine u digitalnu transformaciju uključilo najmanje 1800 malih i srednjih poduzeća. Predlaže se i 36 milijuna eura za instrumente koji bi omogućili primjenu i skaliranje umjetne inteligencije u najmanje 150 poduzeća, kombinirajući kredite, državna jamstva i kapitalne potpore vezane uz ostvarene rezultate.

HUP smatra da bi država trebala osigurati najmanje 70 milijuna eura za R&D projekte poduzeća, dodatnih 40 milijuna eura za zajedničke projekte znanosti i gospodarstva te 11 milijuna eura za razvoj Digital Innovation Hubova (DIH i EDIH), koji bi pomagali tvrtkama u razvoju novih proizvoda i poslovnih modela.

Najveći pojedinačni prijedlog odnosi se na sudjelovanje Hrvatske u europskim projektima umjetne inteligencije kroz inicijativu IPCEI AI, za što HUP predlaže nacionalnu alokaciju od najmanje 150 milijuna eura u sljedećih pet godina.

AI tvornice vide kao veliku priliku za Hrvatsku

Jedan od novih europskih projekata, kojem je posvećen velik dio konferencije, bile su AI Factories, odnosno europske tvornice umjetne inteligencije. U HUP-u smatraju da Hrvatska u tome ne bi trebala biti samo korisnik infrastrukture nego aktivan sudionik razvoja.

Prema njihovu prijedlogu, domaće ICT tvrtke trebale bi biti uključene u razvoj, implementaciju i upravljanje AI platformama koje će omogućiti razvoj, testiranje i validaciju novih AI rješenja, kao i korištenje regulatornih i tehnoloških sandbox okruženja.

Predlažu i da država razvije nacionalni program GovTech, proširi inovativnu javnu nabavu i potakne korištenje umjetne inteligencije u sektorima s velikim brojem korisnika, poput zdravstva, energetike, poljoprivrede i prometa. Velik naglasak stavljen je na interoperabilnost podataka i načelo once only, prema kojem građani i poduzeća iste podatke državi dostavljaju samo jednom, a institucije ih potom međusobno razmjenjuju.

Govoreći o javnim uslugama, predstavnici HUP-a ocijenili su da je Hrvatska ostvarila napredak kroz sustav e-Građani i razvoj digitalnih registara, no upozorili su da građani i poduzeća još uvijek prečesto nailaze na nepovezane sustave i komplicirane administrativne postupke. Digitalizacija se, smatraju, još uvijek previše svodi na pretvaranje papirnatih obrazaca u elektronički oblik, umjesto na redizajn cijelog procesa iz perspektive korisnika.

Europska komisija stoga preporučuje Hrvatskoj pojednostavljenje digitalnih javnih usluga, bolju interoperabilnost registara, širu primjenu načela once only te snažniju integraciju digitalnih zdravstvenih i prekograničnih usluga. Kako ističu u HUP-u, država bi pritom trebala postati prvi kupac inovacija i partner domaćoj tehnološkoj industriji u razvoju novih digitalnih rješenja.

Produktivnost postaje najveći izazov

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić upozorio je da se hrvatske tehnološke tvrtke danas nalaze u bitno drukčijem međunarodnom okruženju nego prije nekoliko godina. S jedne strane, umjetna inteligencija povećava produktivnost njihovih inozemnih klijenata, zbog čega im za isti opseg posla treba manje vanjskih suradnika. S druge strane, rast troškova rada smanjuje konkurentnost domaćih tvrtki.

'Hrvatska više nema troškovnu prednost kakvu je imala prije nekoliko godina. Ako želimo ostati globalno konkurentni, moramo imati konkurentan porezni sustav', rekao je.

Podsjetio je kako istraživanja pokazuju da ulaganja u umjetnu inteligenciju mogu povećati rast produktivnosti za oko jedan postotni bod godišnje, što bi dugoročno moglo značajno ubrzati rast hrvatskog gospodarstva i BDP-a.

Odbacio je tvrdnje da će AI nužno dovesti do masovnog gubitka radnih mjesta. 'Dosadašnja istraživanja pokazuju da umjetna inteligencija ne mora značiti smanjenje zaposlenosti. Puno je važnije koliko brzo ljudi stječu nove vještine i prilagođavaju se novim načinima rada', rekao je.

Bez ljudi nema ni digitalne Hrvatske

Na kraju konferencije predsjednik udruge HUP-ICT Hrvoje Josip Balen upozorio je da će upravo ljudski potencijali postati najveće ograničenje daljnjeg razvoja, a osobito zabrinjava pad interesa za računalne studije. 'Ove je godine broj prijava za računalne fakultete pao za oko 14 posto, a istodobno je porastao interes za ekonomiju. To pokazuje da imamo ozbiljan problem u percepciji inženjerskih zanimanja', rekao je.

Podsjetio je da Strategija digitalne Hrvatske predviđa povećanje udjela ICT sektora i ICT stručnjaka u gospodarstvu do 2032. godine, no demografski trendovi taj će cilj učiniti znatno težim.

Zbog toga HUP predlaže niz novih mjera, od programa prekvalifikacije i cjeloživotnog učenja, preko posebnih programa za osobe starije od 50 godina i dugotrajno nezaposlene, do bolje povezanosti obrazovnog sustava s potrebama industrije te sustavnog prepoznavanja budućih zanimanja.

Kako su zaključili predstavnici HUP-ICT-a, Hrvatska je posljednjih godina uspješno gradila digitalnu infrastrukturu i razvila snažan ICT sektor, ali stvarni učinak tih ulaganja ovisit će o tome koliko brzo poduzeća, javna uprava i građani počnu koristiti umjetnu inteligenciju, podatke i napredne digitalne alate u svakodnevnom radu. Bez toga, upozoravaju iz HUP-a, ni najmodernije mreže ni milijarde eura ulaganja neće biti dovoljne za povećanje produktivnosti i dugoročne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.