Bila je to jedna od glavnih tema ovogodišnjeg sajma Computex u Taipeiju, najvećeg azijskog okupljanja proizvođača računalne opreme. Iako kineskih proizvođača gotovo nije bilo među izlagačima, njihov utjecaj bio je jedna od dominantnih tema razgovora, piše The Economist.

Dodatni interes izazvala je Huaweijeva objava neposredno prije Computexa. Naime tvrtka je predstavila novu tehniku naprednog pakiranja čipova, kojom se više slojeva integriranih sklopova povezuje u jedinstven sustav da bi se povećale performanse bez korištenja najmodernijih zapadnih proizvodnih tehnologija.

Optimizam dijele i ulagači. Dionice kineskih poluvodičkih kompanija uvrštenih na burzu u Hong Kongu porasle su oko 140 posto protekle godine, nadmašivši rast usporedivog američkog burzovnog indeksa. Kineski tehnološki divovi Alibaba i Baidu planiraju izdvojiti svoje odjele za razvoj čipova u zasebne kompanije, a proizvođač memorijskih čipova CXMT priprema se za izlazak na burzu.

Pitanje može li Kina postati samodostatna u proizvodnji čipova danas je jedno od ključnih strateških pitanja globalne tehnološke industrije. Računalna snaga, odnosno procesori i memorija potrebni za treniranje i izvođenje modela umjetne inteligencije postali su jedan od najvažnijih izvora geopolitičke moći.

Krajem 2025. godine Kina je raspolagala tek oko sedminom računalnih kapaciteta koje imaju Sjedinjene Države.

Kina brzo napreduje u dizajnu čipova

Kako bi smanjila taj zaostatak, Kina mora uspjeti u dva područja – razvoju vlastitih čipova i njihovoj proizvodnji – a u dizajnu je posljednjih godina napravila velik iskorak.

Do 2023. godine Nvidia je zadovoljavala oko 90 posto kineske potražnje za AI procesorima, no američke izvozne kontrole, uvedene krajem 2022. godine, postupno su promijenile tržište. Peking je sustavno usmjeravao domaće kompanije prema korištenju kineskih čipova, čak i kada su američki proizvodi bili dostupni.

Time je nastalo gotovo zaštićeno domaće tržište. Alibaba i Baidu razvijaju svoje AI procesore dok su nove tvrtke poput Cambricona iskoristile smanjenu konkurenciju za ubrzan rast.

Analitičari procjenjuju da će kineski proizvođači ove godine osvojiti oko 80 posto domaćeg tržišta AI čipova. 'Usporedimo li učinak sankcija, ispada da su Sjedinjene Države učinile više za razvoj kineske industrije poluvodiča nego sama kineska vlada', našalio se Qingyuan Lin iz investicijske kuće Bernstein.

Ogromna ulaganja potiču razvoj

Kinesko tržište dovoljno je veliko da samo financira razvoj domaće industrije.

Očekuje se da će najveći kineski pružatelji usluga u oblaku u sljedeće tri godine u infrastrukturu umjetne inteligencije uložiti više od 400 milijardi dolara, a kineska vlada navodno planira dodatnih 295 milijardi dolara ulaganja u podatkovne centre u idućih pet godina.

Kina raspolaže i velikim brojem stručnjaka. Mnogi današnji kineski inženjeri iskustvo su stekli radeći u američkim kompanijama poput Nvidije i AMD-a, zbog čega domaće tvrtke danas mnogo lakše okupljaju vrhunske razvojne timove.

Zbog ograničenog pristupa najnaprednijim čipovima kineske kompanije razvijaju alternativna rješenja. Huawei je tako predstavio sustav CloudMatrix, a on povezuje čak 384 njihova procesora Ascend kako bi postigao performanse usporedive s najjačim Nvidijinim AI sustavima. Nedostatak je to što pritom troši približno četiri puta više električne energije.

Tvrtka DeepSeek u međuvremenu je razvila veliki jezični model optimiziran za Huaweijeve procesore, a kineski proizvođači sve više koriste računalni format FP8 jer omogućuje učinkovitiji rad modela na manje snažnom hardveru.

Huawei pokušava smanjiti i ovisnost o Nvidijinoj softverskoj platformi CUDA razvojem vlastite platforme CANN, što bi programerima trebalo olakšati prijelaz na kineski hardver.

Najveći problem nije dizajn nego proizvodnja

Unatoč napretku, kineski čipovi i dalje zaostaju za vodećim američkim proizvodima.

Huaweijev trenutno najnapredniji procesor Ascend 910C doseže oko 80 posto performansi koje je Nvidia ostvarila još modelom H100, predstavljenim prije gotovo četiri godine. Osim toga, kineski procesori uglavnom se koriste za izvođenje već istreniranih AI modela, a njihova primjena u treniranju najnaprednijih modela još je uvijek ograničena.

Glavni razlog nije nedostatak znanja u dizajnu nego proizvodnji. Najmoderniji AI čipovi proizvode se u tvornicama koje koriste ekstremnu ultraljubičastu litografiju (EUV), tehnologiju bez koje nije moguće izrađivati najsitnije tranzistore.

Zbog američkih i europskih sankcija Kina ne može kupovati EUV strojeve nizozemske tvrtke ASML, jedine kompanije na svijetu koja ih proizvodi. Zato kineske tvornice ne mogu masovno proizvoditi čipove izrađene u tehnologijama manjim od sedam nanometara dok se svjetski vrh već nalazi na tri nanometra te manje od toga.

Traže zaobilazna rješenja

Da bi nadoknadile tehnološki zaostatak, kineske kompanije koriste različite tehnike. Jedna od njih je višestruko izlaganje silicijske pločice litografiji, što je poznato kao multi-patterning, čime se uz pomoć starije opreme mogu izrađivati manji elementi. No taj postupak povećava troškove, usporava proizvodnju i povećava mogućnost grešaka.

Drugo rješenje je napredno pakiranje čipova, odnosno povezivanje više starijih čipova u jedinstven sustav koji ostvaruje veće performanse. Takvu je tehnologiju Huawei predstavio neposredno prije Computexa.

Kina posljednjih godina ulaže i u domaću proizvodnju opreme za proizvodnju čipova. Od 2019. godine uvoz opreme za proizvodnju poluvodiča gotovo se utrostručio i dosegnuo oko 39 milijardi dolara godišnje te domaće kompanije poput Naure i AMEC-a razvijaju konkurentne strojeve za pojedine faze proizvodnog procesa.

Napredak bilježi i proizvođač memorijskih čipova CXMT, za koji analitičari procjenjuju da bi do 2028. godine mogao držati oko 12 posto svjetskog tržišta visokopropusne memorije (HBM), ključne za umjetnu inteligenciju.

Trebat će još dugo da razviju tehnologiju usporedivu s ASML-ovom

No razvoj domaćih EUV strojeva i dalje ostaje najveći izazov. Većina procjena govori da će Kini trebati još oko deset godina da bi razvila vlastitu tehnologiju usporedivu s onom nizozemskog ASML-a.

Unatoč svim ograničenjima, kineski napredak više nije moguće ignorirati, a zanimljiv primjer dolazi iz Applea: zbog globalnog manjka memorijskih čipova kompanija navodno traži dopuštenje američke administracije za kupnju starijih primjeraka upravo od kineskog CXMT-a.

Ako Washington odobri taj zahtjev, jedna od najvećih američkih tehnoloških kompanija financijski će poduprijeti industriju čiji razvoj vlada SAD-a godinama pokušava usporiti sankcijama.