Jedna od najvećih prekretnica u ljudskoj povijesti - prijelaz iz brončanog u željezno doba - mogla bi imati novo objašnjenje zahvaljujući otkriću u južnoj Gruziji. Arheolozi su, proučavajući ostatke 3000 godina stare radionice za taljenje metala u mjestu Kvemo Bolnisi, otkrili tragove koji upućuju na to da je željezo slučajno otkriveno tijekom eksperimentiranja u proizvodnji bakra.

Istraživanje su vodili antropološki arheolozi Nathaniel Erb-Satullo i Bobbi Klymchuk sa Sveučilišta Cranfield u Ujedinjenom Kraljevstvu. Iako se ranije smatralo da je lokalitet služio za preradu željeza, zbog velike količine pronađenog hematita i troske nova kemijska i mikroskopska analiza pokazala je drukčiju sliku, prenosi Science Alert.

Prema najnovijim podacima, željezni oksid (hematit) korišten je kao topilo, odnosno dodatak koji poboljšava proces taljenja bakra, a ne kao ruda iz koje se proizvodilo željezo.

'Ovo je dokaz da su tadašnji metalurzi namjerno koristili željezne spojeve u procesu taljenja bakra', rekao je Erb-Satullo. 'To pokazuje da su razumjeli svojstva željeznog oksida i eksperimentirali njime u pećima. Takvi pokušaji su mogli biti ključni za razvoj rane metalurgije željeza.'

Rezultati sugeriraju da je željezo otkriveno kroz pokuse u bakrenim talionicama, a ne kao zaseban izum, što podržava ranije hipoteze koje su do sada imale malo izravnih dokaza. S obzirom na to da se željezni minerali često nalaze u istim područjima kao i bakrene rude, moguće je da su takvi eksperimenti bili česta pojava u različitim regijama.

Željezno doba, koje je trajalo približno 700 godina, donijelo je duboke društvene i tehnološke promjene. Razvijeni su trajniji alati i oružja, poljoprivreda je postala učinkovitija, a ratovi brutalniji. Ipak, kako ističu istraživači, prijelaz se nije odvijao svugdje jednako. Slični nalazi u Izraelu pokazuju da su različite kulture mogle do sličnih otkrića doći neovisno jedna o drugoj.

'Željezo je temelj modernog industrijskog svijeta, ali zbog nedostatka pisanih izvora i činjenice da lako hrđa, vrlo je teško pratiti njegove najranije početke', objašnjava Erb-Satullo. 'Zato je lokalitet u Kvemo Bolnisiju izuzetno važan.'

Znanstvenici su uz pomoć suvremenih tehnika geologije i znanosti o materijalima analizirali ostatke troske -nusproizvoda koji se često smatra bezvrijednim. Upravo su ti 'komadi neobičnog kamenja', kako ih opisuje Erb-Satullo, otkrili tragove koji pomažu razumjeti početke metalurgije i inovativnost drevnih majstora.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Archaeological Science.