Arheolozi su otkrili da su krajem brončanog doba ljudi iz svih krajeva Britanije putovali na velika okupljanja čija je glavna okosnica bila mesna gozba.

Analiza golemih prapovijesnih deponija, tzv. middens, u Wiltshireu i dolini Temze pokazala je da su ljudi dovodili svinje, goveda i ovce iz vrlo dalekih krajeva, udaljenih stotinama kilometara, kako bi sudjelovali u masovnim slavljima. Riječ je o razdoblju između 900. i 500. godine prije Krista, vremenu klimatske nestabilnosti i društvenih promjena, kada je važnost bronce počela opadati.

'Naša istraživanja upućuju na to da je ovo bilo pravo ‘doba gozbi’', objašnjava Richard Madgwick sa Sveučilišta Cardiff. 'U nesigurnim vremenima zajednice su organizirale okupljanja koja su jačala odnose i stvarala osjećaj povezanosti.'

Najveće nalazište, Potterne u Wiltshireu, otkrilo je do 15 milijuna fragmenata kostiju (uglavnom svinjskih) koje su ljudi dovodili čak iz Walesa, Cornwalla, Devona i sjeverne Engleske. U Runnymedeu u Surreyju prevladavalo je govedo, dok su u East Chisenburyju, blizu Stonehengea, ostatci pokazali da su ljudi radije jeli ovčetinu, i to životinje iz lokalnog uzgoja.

Razlike u prehrambenim navikama otkrivaju i različite pristupe kriznim vremenima; dok su jedni slavili otvoreno i uključivali putnike izdaleka, drugi su se više okretali vlastitim resursima, piše Guardian.

Za istraživanje je korištena napredna multi-izotopna analiza. Svaka regija ima jedinstven kemijski sastav koji se prenosi kroz vodu i hranu u kosti životinja. Tako su znanstvenici uspjeli rekonstruirati porijeklo stoke i mapirati drevne rute kretanja. 'Količina materijala u middensima je nevjerojatna. Govorimo o milijunima fragmenata kostiju i stotinama tisuća životinja', kaže Madgwick.

Studija, objavljena u časopisu iScience, potvrđuje da su krajem brončanog doba u Britaniji gozbe bile daleko više od običnog objedovanja.