Ako je, kako tvrde poljske vlasti, riječ o namjernom testu NATO-ove obrane, za Moskvu je to bila izuzetno jeftina i učinkovita provjera. Poljske vlasti pronašle su fragmente za koje tvrde da potječu od dronova tipa Gerbera, izrađenih od šperploče i stiropora, a koji se često koriste kao mamci. Ukrajinska obrambena obavještajna služba procjenjuje da proizvodnja takvog drona stoji oko 10.000 dolara po primjerku.

Protiv tih prijetnji NATO je digao višenamjenske lovce F-16 i F-35, vrijedne milijune dolara. Takav prikaz sile bio je učinkovit, no podizanje i vožnja tih aviona vjerojatno su zahtijevali potrošnju desetaka tisuća dolara u gorivu i održavanju samo za jednu intervenciju, piše CNN.

'Asimetrija troškova ne funkcionira', rekao je Robert Tollast, istraživač u londonskom obrambenom think tanku Royal United Services Institute (RUSI). Napomenuo je da NATO može odgovoriti na masovne napade dronovima –primjerice, avioni su bili vrlo učinkoviti u odbijanju velikog iranskog napada projektilima i dronovima na Izrael prošlog travnja – ali Tollast je upozorio da trošak takve obrane, koji je Izrael u tom slučaju procijenio na više od milijardu dolara, čini taj pristup neodrživim.

'Tehnologija postoji'

'Temeljni problem je to što velika većina zapadne obrambene tehnologije prije rata u Ukrajini jednostavno nije uzimala u obzir ovu asimetričnu prijetnju dronovima', rekao je. I dok su se prije države možda manje bavile tom prijetnjom, konsenzus u rastućem sektoru vojne tehnologije jest da se problem prepoznaje. No mnoga ministarstva obrane članica NATO-a presporo reagiraju i prilagođavaju svoje procedure.

'Tehnologija postoji', rekao je Johannes Pinl, izvršni direktor britanske tvrtke MARSS, specijalizirane za softver za otkrivanje prijetnji, a sada proizvodi i presretače dronova. Govoreći za CNN na obrambenom forumu DSEI u Londonu, Pinl je rekao da bi 'vjerojatno dobar dio poljske granice danas mogao biti pokriven solidnim 'zidom dronova'. Pojam 'zid dronova' odnosi se na višeslojnu mrežu za otkrivanje i presretanje, koncept koji intenzivno promiču baltičke države i koji su na razini Europske unije spomenuli dužnosnici.

Problem je, po Pinlu, to što su sustavi nabave u NATO-u 'još iz 80-ih'. Kao primjer naveo je MARSS-ov presretač srednjeg dometa s titanijskim okvirom i umjetnom inteligencijom, dizajniran za višekratnu upotrebu, a opisao ga je kao 'nož koji presijeca nadolazeći dron u punoj brzini'. Taj uređaj trenutačno čeka na evaluaciju jedne zemlje članice NATO-a, a ona se očekuje u narednim mjesecima.

'Tek sada pišu specifikacije za ovo, a mi ga koristimo već sada. No u Europi još uvijek nemamo specifikacije za to', rekao je Pinl, aludirajući na tradicionalnu praksu prema kojoj ministarstva obrane izdaju detaljne tehničke specifikacije, a zatim se tvrtke natječu za ugovore.

Rat u Ukrajini stvorio je dvostruki tempo procesa nabave u Europi, kaže Siete Hamminga, izvršni direktor nizozemske tvrtke Robin Radar Systems. Tehnologija Robin Radara već se široko koristi u toj zemlji i nedavno je nadograđena tako da detektira iranske dronove Šahid i slične ciljeve na udaljenosti od 12 kilometara.

'Ako neka zemlja želi kupiti opremu za Ukrajinu, postoji ubrzani postupak za to', rekao je Hamminga za CNN. 'Imaju mandat da odmah zatraže opremu od proizvođača. Ako istu opremu žele nabaviti za vlastite snage, moraju proći cijelu standardnu proceduru nabave. To usporava postupak.'

Ipak, budući da rat u Ukrajini služi kao testno polje za novu tehnologiju, pojavljuju se znakovi promjena. Primjerice, portugalski startup Tekever od 2022. godine prodaje nadzorne dronove AR3, a kupila ih je britanska vlada u vrijednosti većoj od 350 milijuna dolara za isporuku u Ukrajinu. Ranije ove godine britanski RAF najavio je da će integrirati AR3 u svoj novi sustav elektroničkog ratovanja StormShroud, a Tekever je najavio i širenje proizvodnje.

Ovaj tjedan Portugalci su tako objavili da otvaraju novu tvornicu dronova s 1000 radnih mjesta oko 129 kilometara zapadno od Londona. Karl Brew, voditelj obrambene jedinice Tekevera, rekao je da tvrtka dijeli rizik razvoja nove tehnologije s vladom, a iskustva iz Ukrajine kombiniraju se sa zapadnim tehnologijama i uvođenje u službu može se ubrzati.

Novi načelnik Glavnog stožera obrane Ujedinjenog Kraljevstva, Richard Knighton, pozvao je na promjenu odnosa s industrijom da bi se 'inoviralo brzinom ratnog stanja'. Slične poruke dolaze i iz drugih zemalja. Agris Kipurs, izvršni direktor i suosnivač latvijskog startupa Origin Robotics, rekao je da njegova zemlja 'razvija nove mehanizme za suradnju s novom industrijom' jer joj blizina Rusije nameće dodatnu hitnost. Originovi dronovi i presretači već se koriste u Latviji i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Brojne ideje

Čak i američko Ministarstvo obrane, nedavno preimenovano u Ministarstvo rata, poduzima mjere za ubrzanje postupaka nabave i modernizacije. U memorandumu u srpnju američki ministar Pete Hegseth upozorio je da 'američke jedinice nisu opremljene smrtonosnim malim dronovima koje zahtijeva suvremeno bojište' te je predložio uklanjanje birokratskih prepreka i delegiranje ovlasti za nabavu i upotrebu dronova bliže zapovjednicima na terenu.

Tollast naglašava da je jedna od ključnih lekcija iz Ukrajine – eksperimentirati. Vjeruje da je najbolji put 'mješavina visokobudžetnih sposobnosti' poput F-35 i baterija Patriot te 'stvari koje bi mogle biti malo manje pouzdane', poput ukrajinskih jeftinijih presretača dronova.

Ipak, ako Europa i ubrza usvajanje jeftinijih i eksperimentalnih rješenja, ostaje problem obujma prijetnje. Prema procjeni Ukrajinaca iz srpnja, Rusija sada proizvodi oko 5500 jedinica mjesečno svojih ažuriranih ekvivalenata iranskim dronovima Šahid, nazvanih Geran, uz proizvodnju jeftinije varijante Gerbera u brzo rastućim tvornicama u Tatarstanu. Ovoga mjeseca Rusi su ih, prvi put, ispalili više od 800 u jednoj noći na Ukrajinu.

Poruka Mortena Brandtzaega, predsjednika i CEO-a norveškog proizvođača streljiva i projektila Nammo, donositeljima politika je jasna: 'Tek smo na početku povećanja kapaciteta. Nemojte misliti da smo učinili dovoljno.'