SAD je i u razdoblju od 2020. do 2024. zadržao vodeću poziciju u razvoju kvantne tehnologije, uz udio od 31 posto u grupama patenata podnesenima diljem svijeta, utvrdili su u istraživanju stručnjaci Europskog patentnog ureda (EPO) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Pojam 'grupa patenata' odnosi se na nekoliko međunarodnih patentnih zahtjeva koji štite jedan izum. Budući da ne postoji jedinstveni svjetski ured za patente, kompanije i znanstvene institucije često za jedan izum podnose patentne zahtjeve u nekoliko zemalja.

Kvantna tehnologija pokriva kvantno računalstvo visokih performansi, kvantne komunikacije otporne na dešifriranje te kvantne tehnologije za iznimno precizne senzore i mjerne instrumente. Prednost SAD‐a ipak je znatno smanjena u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje kada je američki udio bio iznosio čak 41 posto, pokazalo je istraživanje.

Na drugom je mjestu svjetske ljestvice Europa s udjelom u broju zahtjeva za registracijom patenata u razdoblju od 2020. do 2024. od 25 posto. U prethodnih pet godina bio je iznosio samo devet posto. Slijedi Japan s udjelom od 13 posto, a za petama mu je našla Kina s 12 posto, pokazalo je istraživanje.

U Europi je motor inovacija bila Njemačka koja je zauzela peto mjesto svjetske ljestvice s udjelom u broju zahtjeva od sedam posto.

Iako su europske institucije i kompanije pojačanim tempom podnosile zahtjeve za registracijom patenata, istraživanje je pokazalo da su im veliki teret i dalje nedostatne privatne investicije. Oko 60 posto svjetskih ulaganja u kompanije koje razvijaju kvantne tehnologije usmjereno je prema američkim poduzećima, otkrili su istraživači.

EU ima 'prostora za razvoj' u ulaganjima u kvantne tehnologije, smatra predsjednik Europskog patentnog ureda Antonio Campinos. 'Sada su potrebna ulaganja privatnog sektora kako bi rezultati temeljnih istraživanja mogli biti plasirani na tržište i to bi za države trebao biti prioritet', dodao je Campinos.