Europska komisija planira ukinuti pravila o privatnosti koja prisiljavaju web stranice da prikazuju dosadne bannere o kolačićima. To je vrsta pojednostavljenja koju će, čini se, mnogi Europljani s olakšanjem prihvatiti, piše Politico.

Kolačići su zapravo temelj funkcioniranja interneta i vlasnicima web stranica omogućuju prikupljanje informacija o posjetiteljima – od toga jesu li se prijavili lozinkom do toga koje proizvode žele kupiti i kakve bi im oglase bilo zanimljivo prikazati.

Europski zakonodavci su 2009. godine revidirali Direktivu o e-privatnosti i uveli obvezu da web stranice moraju dobiti pristanak korisnika prije nego što im pohrane kolačiće na uređaj, osim ako oni nisu 'strogo nužni' za pružanje same usluge.

Rezultat je poznat svima: internet je prepun bannera o pristanku, na koje su korisnici već odavno navikli kliknuti automatski, bez razmišljanja.

'Previše pristanka u osnovi ubija samu ideju pristanka. Ljudi su se navikli davati pristanak za sve, pa prestaju čitati i promišljati što zapravo prihvaćaju. Ako je pristanak samo zadana postavka, korisnici ga više i ne doživljavaju ozbiljno', objašnjava Peter Craddock, odvjetnik specijaliziran za podatke u tvrtki Keller and Heckman.

Bruxelles traži jednostavnija rješenja

Upravo zato je tehnologija kolačića postala središnja točka novih planova Europske komisije za pojednostavljenje digitalnih regulacija. Dužnosnici žele u prosincu predstaviti takozvani omnibus prijedlog zakona, kojim bi se ukinuli najviše opterećujući zahtjevi za tehnološke kompanije.

Prošli ponedjeljak održan je i sastanak s predstavnicima tehnološke industrije te se na njemu raspravljalo o budućnosti kolačića i samih bannera.

Prema bilješci poslanoj industriji i civilnim udrugama koje su sudjelovale u fokus grupi 15. rujna (a u koju je imao uvid Politico), Komisija razmatra kako prilagoditi pravila tako da korisnici, primjerice, jednom za svagda postave svoje postavke kolačića u pregledniku, umjesto da ih moraju potvrđivati na svakoj pojedinoj stranici.

Što predlažu države i industrija?

Pojedine članice EU-a već su iznijele slične prijedloge. Danska, koja trenutno predsjeda sastancima Vijeća Europske unije, još je u svibnju predložila da se banneri ukinu za kolačiće koji se koriste isključivo za 'tehnički nužne funkcije' ili za 'jednostavnu statistiku'. Prema njihovom stajalištu, takvi su kolačići 'bezopasni', za razliku od onih namijenjenih marketingu, oglašavanju ili dijeljenju podataka s trećim stranama.

Industrija pak predlaže integriranje pravila o kolačićima u Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR). Dok Direktiva o e-privatnosti ima vrlo stroge zahtjeve za pristanak, GDPR primjenjuje 'pristup temeljen na riziku', što tvrtkama omogućuje fleksibilnije mjere zaštite privatnosti, ovisno o osjetljivosti obrade podataka.

Privatnost – najosjetljivija tema europske politike

Ova reforma pravila o kolačićima mogla bi gurnuti Bruxelles u novu žestoku lobističku bitku: s jedne strane nalazi se tehnološka industrija, a s druge su borci za zaštitu privatnosti.

U Bruxellesu su rasprave o privatnosti uvijek bile vruća tema. Od donošenja GDPR-a do novijih digitalnih zakona, lobisti su se sukobljavali oko svake odredbe, a prethodni pokušaji reforme zakona o kolačićima završili su neuspjehom.

Slične ideje za pojednostavljenje bannera našle su se i u prijedlogu nove Uredbe o e-privatnosti iz 2017., no ona je povučena u veljači ove godine. Time je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen dobila simboličan 'skalp deregulacije', jer su institucije EU-a mjesecima bezuspješno tražile kompromis o prijedlogu koji je pokrivao sve od online oglašavanja do nacionalne sigurnosti.

Franck Thomas iz lobističke organizacije IAB Europe smatra da Direktiva o e-privatnosti zauzima 'vrlo krut' stav o pristanku te predlaže da se regulacija kolačića premjesti pod okrilje GDPR-a jer je fleksibilniji i omogućuje oslanjanje na druge pravne osnove, poput 'legitimnog interesa'.

Ipak, naglašava: 'Naš poziv na pojednostavljenje ne treba miješati s pozivom na slabljenje zaštite podataka. Svi se slažu da moramo održati ravnotežu između prava na privatnost i konkurentnosti europske tehnološke industrije.'

Bitka tek počinje

Naravno, svaki pokušaj ublažavanja pravila naići će na snažno protivljenje udruga za zaštitu privatnosti, a one s velikom dozom skepse gledaju na korištenje kolačića za ciljanje oglasa.

'Fokusiranje samo na kolačiće slično je preuređivanju ležaljki na Titaniku, dok se brod zove reklama zasnovana na nadzoru', slikovito je rekla Itxaso Domínguez de Olazábal, savjetnica za politiku u organizaciji European Digital Rights.

Ona podsjeća da zakon već sada predviđa iznimke za kolačiće koji su nužni da bi se pružila usluga što je korisnici očekuju, kao što je, primjerice, pamćenje artikala u košarici. 'Proširenje te kategorije na druge oblike 'bitnog' praćenja je zavaravajuće, jer time riskiramo da se analitika i personalizacija provuku pod krinkom nužnih funkcija', upozorava ona.

Borba će se, po svemu sudeći, rasplamsati tijekom 2026., kada Komisija planira predstaviti novi zakon fokusiran isključivo na oglašavanje.