Pet godina nakon što su ugasili sustav prepoznavanja lica za označavanje osoba na fotografijama na Facebooku, navodeći potrebu za 'pravom ravnotežom' između tehnologije i privatnosti, Meta razmatra povratak te funkcionalnosti, ovoga puta kroz pametne naočale.

Prema četvero upućenih izvora, kompanija već ove godine u pametne naočale koje razvija u suradnji s tvrtkom EssilorLuxottica, vlasnikom brendova Ray-Ban i Oakley, planira uvesti značajku internog naziva 'Name Tag'. Funkcija bi korisnicima omogućila identifikaciju osoba u njihovoj blizini te dobivanje informacija putem Metina AI asistenta.

Planovi se još mogu promijeniti. Interni dokument iz svibnja, u koji je imao uvid The New York Times, pokazuje da Meta od početka prošle godine raspravlja o načinu na koji lansirati značajke koja nosi 'sigurnosne i rizike za privatnost'. Dokument navodi da je tvrtka prvo testiranje prošle godine planirala na konferenciji za slijepe osobe, no to se nije realiziralo. U istom memorandumu stoji da je 'dinamično političko okruženje' u Sjedinjenim Državama povoljno za lansiranje jer će organizacije civilnog društva biti okupirane drugim temama.

Zabrinutost zbog privatnosti

Tehnologija prepoznavanja lica godinama izaziva zabrinutost zbog mogućnosti zloupotrebe, od nadzora građana i suzbijanja neslaganja do praćenja potrošača bez njihova znanja. Pojedini američki gradovi i savezne države ograničili su ili zabranili policijsku upotrebu te tehnologije zbog pitanja točnosti, a demokratski zastupnici nedavno su zatražili od ICE-a da obustavi korištenje prepoznavanja lica na ulicama.

'Tehnologija prepoznavanja lica na ulicama Amerike predstavlja jedinstveno ozbiljnu prijetnju anonimnosti na koju se svi oslanjamo', izjavio je Nathan Freed Wessler iz American Civil Liberties Uniona, dodajući da je riječ o tehnologiji koja je 'zrela za zloupotrebu'.

Meta je još 2021. razmatrala uvođenje prepoznavanja lica u prvu verziju Ray-Banovih pametnih naočala, ali je odustala zbog tehničkih i etičkih izazova. Interes je obnovljen u trenutku u kojem su naočale postigle komercijalni uspjeh i kako je konkurencija, poput one iz OpenAI-a, pokazala interes za izradu sličnog uređaja. EssilorLuxottica je ovog tjedna, piše izvor, objavila da je prošle godine prodano više od sedam milijuna primjeraka.

Zuckerbergova vizija

Izvori navode da izvršni direktor Mark Zuckerberg želi dodati prepoznavanje lica da bi diferencirao uređaje i povećao korisnost AI asistenta. Kompanija razmatra i ograničenja poput prepoznavanje osoba s kojima je korisnik već povezan na Metinim platformama ili onih s javnim profilima poput Instagrama. Prema navodima upućenih, sustav ne bi omogućio univerzalno pretraživanje bilo koje osobe.

Meta je u priopćenju poručila da 'gradi proizvode koji pomažu milijunima ljudi da se povežu i obogate svoje živote' te da, iako postoji interes za ovakvu značajku, 'još razmatra opcije i pristupit će promišljeno ako i prije nego što je uvede'.

Naočale su već ranije korištene za identifikaciju osoba. Godine 2024. dvojica studenata s Harvarda koristila su Ray-Banove i Metine naočale u kombinaciji s komercijalnim alatom PimEyes kako bi identificirali nepoznate osobe u bostonskom metrou, o čemu su objavili viralni video. Meta je tada istaknula važnost malog LED indikatora na okviru koji pokazuje da korisnik snima.

Pomoć za slijepe

Kompanija također razvija napredniju verziju naočala, interno nazvanu 'super sensing', koja bi kontinuirano koristila kamere i senzore za bilježenje korisnikova dana. Prepoznavanje lica bilo bi ključna funkcija takvog uređaja, primjerice za podsjećanje na zadatke pri susretu s kolegama. Prema jednom izvoru, Zuckerberg je postavio pitanje treba li LED indikator ostati uključen tijekom korištenja takve funkcije ili bi trebalo uvesti drugačiji signal.

Meta ima dugu povijest razvoja tehnologije prepoznavanja lica. U laboratoriju Fundamental AI Research (FAIR) radila je na rješenjima za pomoć slijepim i slabovidnim osobama, uključujući suradnju s tvrtkom Be My Eyes. Izvršni direktor Be My Eyesa Mike Buckley izjavio je da je o naočalama s prepoznavanjem lica razgovarao s Metom 'godinu dana', naglasivši da je takva tehnologija 'iznimno važna za ovu skupinu ljudi'.

Metina duga povijest kršenja zakona

Istodobno Meta iza sebe ima niz skupih sporova. Posljednjih godina platila je oko dvije milijarde dolara za nagodbe u Illinoisu i Teksasu zbog prikupljanja biometrijskih podataka bez pristanka korisnika u sklopu ranijeg sustava za označavanje fotografija na Facebooku. Godine 2019. Facebook je platio pet milijardi dolara nagodbe s američkom Saveznom trgovinskom komisijom zbog kršenja privatnosti korisnika, uključujući primjenu softvera za prepoznavanje lica.

U sklopu te nagodbe Meta se obvezala na detaljnu procjenu rizika u pogledu privatnosti za svaki novi ili izmijenjeni proizvod. No prema internom zapisu iz siječnja 2025., kompanija je ublažila taj proces, smanjivši utjecaj timova za privatnost i ograničivši trajanje procjena rizika. Na internom sastanku direktorica procjene rizika u Reality Labsu, Andie Millan, izjavila je da bi promjene mogle 'pogurati granice' sporazuma s regulatorom, dodajući da 'Mark želi to malo pogurati'.