U razdoblju od srijede do nedjelje Kijev je ponovno zauzeo 201 četvorni kilometar teritorija, gotovo koliko je Rusija osvojila tijekom cijelog prosinca.

Prema analizi, riječ je o najznačajnijem pomaku u tako kratkom vremenu u posljednje dvije godine, prenosi Guardian.

Većina ponovno osvojenog teritorija nalazi se istočno od grada Zaporižje, u području u kojem su ruske snage od sredine 2025. ostvarivale zamjetan napredak.

Institut za proučavanje rata (ISW) navodi da je ukrajinska vojska vjerojatno iskoristila nedavnu blokadu pristupa sustavu Starlink ruskim postrojbama. Ruski vojni blogeri tvrdili su da je taj prekid pristupa izazvao ozbiljne probleme u komunikaciji i zapovijedanju na terenu.

Prema izvješću AFP-a, 5. veljače zabilježeni su poremećaji u radu Starlinkovih antena koje su upotrebljavale ruske snage na prvoj crti bojišnice, nakon što im je Elon Musk najavio 'mjere' za zaustavljanje korištenja ove tehnologije.

Kijev je ranije tvrdio da su ruske snage koristile Starlink i za upravljanje dronovima, čime su zaobilazile sustave elektroničkog ometanja i precizno pogađale ciljeve.

Korupcijski potres u vrhu

Dok se situacija na bojištu mijenja, Ukrajinu potresa velik korupcijski skandal. Antikorupcijska policija optužila je bivšeg ministra energetike Germana Galuščenka za sudjelovanje u pranju novca i skrivanje milijuna u inozemstvu.

Galuščenko je uhićen dok je pokušavao napustiti zemlju, a riječ je o prvom većem pomaku u tzv. aferi Midas, koja već mjesecima opterećuje domaću politiku i navodno seže do užeg kruga predsjednika Zelenskog.

Ukrajinska antikorupcijska agencija Nabu objavila je da u istrazi surađuje s 15 stranih jurisdikcija. Galuščenko odbacuje sve optužbe.

Trump traži brz dogovor

U međuvremenu je američki predsjednik Donald Trump poručio kako želi da Ukrajina 'brzo' postigne dogovor s Rusijom. Izjava dolazi uoči nove runde trostranih pregovora u Ženevi.

Visoki ukrajinski i ruski dužnosnici trebali bi se sastati na dvodnevnim razgovorima uz posredovanje Trumpove administracije nekoliko dana prije četvrte godišnjice ruske invazije punog opsega.

Pregovori bi trebali slijediti model nedavnih razgovora održanih u Abu Dhabiju, uz sudjelovanje predstavnika Washingtona, Kijeva i Moskve. Unatoč obnovljenim američkim diplomatskim naporima, očekivanja o brzom proboju zasad su skromna jer Rusija i dalje inzistira na maksimalističkim zahtjevima.

S druge strane, predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da ukrajinske obavještajne službe očekuju nove masovne ruske napade na energetsku infrastrukturu.

U svom večernjem obraćanju poručio je da takvi napadi otežavaju postizanje mirovnog sporazuma. Istaknuo je i da ruske snage stalno mijenjaju taktiku, kombinirajući dronove i projektile, što zahtijeva dodatnu protuzračnu obranu i pomoć zapadnih partnera.

Nagli porast broja civilnih žrtava

Prema podacima organizacije Action on Armed Violence (AOAV), broj civilnih žrtava u Ukrajini porastao je za 26 posto 2025. godine.

Ukupno je, prema izvješćima na engleskom jeziku, poginulo 2248 civila, a 12.493 su ranjena u napadima eksplozivnim oružjem. Prosječno je u svakom napadu stradalo 4,8 civila, što je 33 posto više nego 2024. godine.

Najgori pojedinačni napad zabilježen je 24. lipnja u gradu Dnipro.

Zbog ruskih zračnih napada na ukrajinski teritorij Poljska je privremeno zatvorila, a potom ponovno otvorila zračne luke u Rzeszówu i Lublinu. Poljski zapovjednici potvrdili su da su vojne zračne operacije pokrenute u nacionalnom zračnom prostoru zbog aktivnosti ruskog dalekometnog zrakoplovstva.