U trenutku kada se razvoj umjetne inteligencije ubrzava bez presedana, sve je više pitanja o tome može li se ta tehnologija uopće staviti pod kontrolu. Prema riječima Roberta Kopala, predavača na Sveučilištu Algebra Bernays i Veleučilištu Effectus, dileme zapravo nema - regulacija je nužna
'Ne možemo li - apsolutno moramo', poručio je Kopal u razgovoru za N1, govoreći o potrebi globalnog dogovora oko razvoja i primjene umjetne inteligencije. Kopal smatra da bi umjetnu inteligenciju trebalo tretirati kao tzv. 'dual-use' tehnologiju, usporedivu s nuklearnom energijom, što podrazumijeva i sličan pristup regulaciji.
'Osobno dugo zagovaram odgovarajuću UN-ovu rezoluciju, kao i osnivanje tijela po uzoru na ono koje je odgovorno za atomsku energiju', rekao je.
Ističe kako Europa već sada prednjači s regulatornim okvirom kroz AI Act, za koji vjeruje da bi mogao postati globalni standard. 'Znam da postoje kritičari koji kažu da će druge države iskoristiti deregulaciju, ali siguran sam da će to postati zlatni standard, kao što je postao GDPR', dodao je.
vezane vijesti
Jedna od ključnih prepreka globalnom dogovoru, upozorava Kopal, jest sve izraženija utrka u razvoju umjetne inteligencije. 'Trenutno postoji 'fear of missing out' sindrom i svojevrsna utrka u umjetnoj inteligenciji - ako si ti, onda ću i ja, ako sam ja, onda ćeš i ti', rekao je.
Zanimljivim smatra i sve glasnije zagovaranje globalne regulacije iz Kine. 'Prije nekoliko dana objavljeno je da Kina odjednom zagovara globalni dogovor i regulaciju. To je jako zanimljiv poticaj i treba ga uzeti u obzir', istaknuo je.
Četiri ključne opasnosti umjetne inteligencije
Kopal se pritom pozvao i na upozorenja Mustafa Suleymana, koji ističe četiri ključna rizika razvoja umjetne inteligencije: sposobnost samostalnog unapređenja i programiranja, definiranje vlastitih ciljeva, autonomno djelovanje i samostalno pronalaženje resursa.
'Mi zapravo već jesmo u toj fazi', upozorio je Kopal, dodajući da u ekstremnom scenariju 'možda bude potrebna i vojska da se takav sustav zaustavi'. Osim regulacije, Kopal naglašava i potrebu za dubljim promjenama u obrazovanju i pristupu razvoju tehnologije.
'Niti jedan problem danas nije samo STEM ili samo humanistički. Problemi su multidisciplinarni i tako ih trebamo gledati', rekao je, zalažući se za veću integraciju tehničkih i društvenih znanosti. Upozorava i na širi društveni kontekst razvoja umjetne inteligencije. 'Nije normalno da tehnologija određuje društvu kako će nešto raditi. Društvo treba odrediti tehnologiji kako će nešto raditi', naglasio je.
Aktualni razvoj umjetne inteligencije Kopal uspoređuje s razdobljem nakon Drugog svjetskog rata, kada su znanstvenici počeli upozoravati na posljedice nuklearne tehnologije. 'Apsolutno postoji sličnost s tim Oppenheimerovim trenutkom', rekao je, podsjetivši na ranije znanstvene eksperimente koji su već pokazali koliko tehnologija može biti rizična.
'Postavlja se pitanje gdje je granica znanosti i gdje bi trebala povući kočnicu i reći - ovo ne ide u korist čovječanstva', upozorio je. Dodaje kako sloboda istraživanja mora postojati, ali uz svijest o posljedicama. 'Nema granica u propitivanju, ali moramo imati na umu utjecaj na čovječanstvo', zaključio je.
