Rijetko tko doživi stoti rođendan, no kako biste reagirali kad bi netko rekao da će ljudi moći živjeti 150 godina? Biste li bili sretni ili razočarani tom viješću? 'Život do 150 godina definitivno je realan, uvjeren je glavni tehnolog tvrtke Lyu Qinghua, koji već razvija anti-aging pilule na bazi spoja iz ekstrakta sjemenki grožđa. ‘Za nekoliko godina to će biti stvarnost‘, tvrdi, a prenosi The New York Times.

Premda je skeptičan spram ideje da će medicina pobijediti smrt, ipak smatra da bi se dugovječnost zaista mogla ostvariti. Potraga za eliksirom života, koju su posljednjih godina s entuzijazmom prihvatili američki milijarderi, u Kini traje više od dva tisućljeća, piše isti izvor.

Započela je s prvim carem, Qin Shi Huangom, koji je tragao za napitcima koji bi ga spasili od smrti, a čak je naredio i angažiranje ratnika koji bi ga čuvali kad umre. Car je na kraju ipak preminuo u 49. godini, a Kina je kroz povijest htjela preteći Zapad u dugovječnosti ulažući milijarde u istraživanja i komercijalne projekte. Prosječni životni vijek u Kini je 79 godina, što je kraće od Japana u kojemu ljudi žive prosječno 85 godina.

No čini se da bi Kinezi i danas željeli da im dužnosnici žive duže – ili bi to oni sami htjeli. Video, koji su kineski cenzori brzo uklonili, hvalio se da jedna kineska bolnica provodi jedinstveni projekt koji ima za cilj produljiti životni vijek visokih dužnosnika na 150 godina, piše The New York Times.

U videu se navodi: 'Prosječni životni vijek kineskih lidera daleko je duži od životnog vijeka lidera u razvijenim zemljama', navodeći desetljeća rada bolnice na održavanju u životu vođa poput Mao Zedonga, koji je 1976. umro sa 82 godine i Denga Xiaopinga, koji je 1997. umro u 93. godini života. Osjetljiva na svaku raspravu o zdravlju vođa, kineska državna televizija, koja je nesvjesno snimila razgovor dvojice čelnika prije vojne parade u Pekingu u rujnu, naredila je zapadnim novinskim agencijama da izbrišu snimku, navode.

Bolnice za dugovječnost? Da, i to postoji

Ideja o dugovječnosti toliko je zaludjela Kineze da su se počeli prodavati dodatci prehrani, organizirati konferencije i izdavati časopis pod nazivom Aging Slow, Living Well. U Šangaju se, recimo, održala konferencija na kojoj su znanstvenici predstavljali istraživanja dok su tvrtke nudile kreme protiv starenja i uređaje koji usporavaju inače prirodan proces. Suosnivač kompanije koja stoji iza spomenute konferencije kazao je da Kinezi imaju novca za produljenje života te da su za to zainteresirani. Uostalom, tko nije?

Zaluđenost ide još dalje - Rlab, šangajska tvrtka koja tvrdi da 'tehnologija može spriječiti starenje ljudi', pozvala je potencijalne kupce da uđu u kabinu nalik telefonskoj za koju tvrde da je 'čarobna u borbi protiv starenja'. Paralelno je SuperiorMed, zdravstvena tvrtka koja vodi navodnu najveću 'bolnicu za dugovječnost' na svijetu u kineskom gradu Chengduu, promovirala otoke besmrtnosti iako je priznala da ne postoje i premda bi mogla biti riječ tek o luksuznom lječilištu kakve viđamo diljem svijeta.

Ideja vječnog života i dalje je tek marketinški alat, no već postoji singapurski investicijski fond usmjeren na projekte dugovječnosti, a koji vodi mladi poduzetnik Boyang Wang. On je istraživao mogućnosti zarade u ispisu organa i 'zamjeni cijelog tijela'.

Kina, rekao je američki liječnik David Barzilai, sve ozbiljnije pristupa dugovječnosti i biologiji starenja na svim razinama No, dodao je da 'znanstvena namjera ne jamči odmah dosljedno visoku uspješnost. Izazov nije samo raditi više, već raditi bolje', kazao je, a prenosi The New York Times.

Uz to, u Kini postoje i start-upovi za dugovječnost. Jedan od njih tvrdi da je izolirao molekule koje štete zdravim stanicama - i da je pronašao način da ih ugradi u kapsule visoke koncentracije. 'Ovo nije samo još jedna pilula. Ovo je sveti gral', rekao je Yip Tszho, poznat kao Zico, izvršni direktor start-upa. Tvrtka smatra da njihove pilule, zajedno sa zdravim načinom života i dobrom medicinskom skrbi, mogu pomoći ljudima da žive do 120 godina.

No kupuje ili novac automatski dug život? Ne bismo rekli. Znanost ili ludost? Prosudite sami.