Uz željezničke tračnice pokraj kolodvora u središtu Kopenhagena stoji zgrada od crvene opeke s bogato ukrašenim pročeljem i bakrenom kupolom koja je s vremenom poprimila zelenu patinu. Kada je 1912. otvorena kao Glavna poštanska zgrada, bila je simbol procvata poštanskih i telegrafskih veza u Danskoj. Više od stoljeća kasnije, ta ista zgrada danas je luksuzni hotel u zemlji koja više ne dostavlja pisma, piše CNN.

Danska državna poštanska služba PostNord danas će dostaviti posljednje pismo, čime završava više od 400 godina duga povijest klasične dostave pisama poštom. Danska time postaje prva država na svijetu koja je službeno zaključila da fizička pošta više nije ni nužna ni ekonomski održiva.

Pad koji traje desetljećima

Slabljenje nacionalnih poštanskih sustava poznat je trend i u drugim zapadnim zemljama, a događa se paralelno s rastućim oslanjanjem na digitalne oblike komunikacije. U Danskoj je 2024. godine dostavljeno više od 90 posto manje pisama nego 2000. godine. Američka poštanska služba dostavila je 50 posto manje pošte u 2024. nego u 2006.

Kako se komunikacija preselila na internet – u poruke, videopozive i kratke razmjene sadržaja – mijenjao se i način na koji ljudi pišu i komuniciraju. Sve češće pisma služe za osobnije i intimnije poruke od digitalnih, dok se mreže znanja koje su se stoljećima gradile kroz pisma danas nastavljaju širiti u digitalnom obliku – uz brži protok informacija, ali i veći rizik od dezinformacija.

Nestanak sandučića

PostNord je od lipnja uklonio oko 1.500 poštanskih sandučića diljem Danske. Kada su 10. prosinca ponuđeni na prodaju u humanitarne svrhe, stotine tisuća građana pokušale su kupiti vlastiti sandučić, po cijeni od 1.500 do 2.000 danskih kruna, ovisno o stanju.

Umjesto slanja pisama putem sandučića, građani će ih ubuduće predavati u kioscima i trgovinama, odakle će ih privatna kurirska tvrtka DAO dostavljati na domaće i međunarodne adrese. 'Danci su veoma privrženi tradicijama kada je riječ o pošti i pismima. Zato želimo očuvati tradiciju postavljanjem crvenih sandučića', objasnio je u priopćenju Lars Balsby, dužnosnik kompanije DAO.

PostNord će i dalje dostavljati pakete, budući da internetska kupnja nastavlja rasti.

Danska je među najdigitaliziranijim zemljama svijeta, a komunikacija s državnim institucijama već se godinama odvija gotovo isključivo putem online portala. 'Gotovo svaki Danac je digitalno pismen i uključen, a fizička pisma više nemaju istu ulogu kao prije', rekao je glasnogovornik PostNorda Andreas Brethvad, dodavši da danas e-trgovina i tržište paketa daleko nadmašuju klasičnu poštu.

Unatoč tome, fizička pošta i dalje je važna u velikom dijelu svijeta. Prema podacima Universal Postal Union, oko 2,6 milijardi ljudi još nema pristup internetu, dok mnogi nemaju kvalitetan pristup internetu zbog loše infrastrukture ili nedostatka digitalnih vještina.

I u Danskoj dio udruga upozorava da bi promjene mogle najviše pogoditi starije građane. 'Nama je lako do pošte putem mobitela ili interneta, ali iste mogućnosti nisu osigurane onima koji nisu digitalno pismeni', rekla je Marlene Rishoej Cordes iz udruge DaneAge. Iako nova kurirska služba nudi preuzimanje pošte na kućnoj adresi, usluga se plaća isključivo digitalno.

Pismo se kroz povijest već mnogo puta mijenjalo – od papirusnih svitaka i voštanih pločica, preko pergamenta i papira, do elektroničkih uređaja. Danas su pisma postala simbol nostalgije i trajnosti koju tehnologija teško može nadomjestiti. No digitalna komunikacija pronašla je načine da prenese emocije – emojijima, GIF-ovima i bojama u porukama.

Kraj pisama u Danskoj već je izazvao val nostalgije. 'Dobro pogledajte ovu sliku', napisao je jedan korisnik na X-u uz fotografiju poštanskog sandučića. 'Za pet godina moći ću petogodišnjem djetetu objašnjavati što je nekad bio poštanski sandučić.'