Istraživači sa Sveučilišta Connecticut proučili su više od 1,1 milijun satelitskih snimaka, snimljenih tijekom razdoblja od devet godina, kako bi utvrdili je li se umjetna svjetlost planeta povećala ili smanjila. Analiza je pokazala da se između 2014. i 2022. godine ona povećala za 16 posto.

Naime već je ranija studija (iz 2017.) otkrila da umjetno osvjetljena vanjska područja Zemlje rastu otprilike dva posto godišnje, a svjetlosno zagađenje pronašlo je svoj put i u najtamnije dijelove našeg planeta.

Sad je studija objavljena u časopisu Nature pokazala da su proteklih godina neki dijelovi Zemlje postali tamniji, što je pomoglo ublažiti ukupni porast globalnog osvjetljenja od 34 posto.

Zanimljivo, Europa se značajno 'potamnila' zbog propisa o učinkovitosti i smanjenja intenziteta javne rasvjete, a Venezuela je, primjerice, izgubila više od 26 posto noćne rasvjete zbog ekonomskog kolapsa.

Znanstvenici su primijetili i da je pandemija koronavirusa imala utjecaj na mnoga područja diljem svijeta, a rat između Ukrajine i Rusije ostavio je 'vidljive potpise' u toj regiji. U Europi je primijećen nagli pad osvjetljenja tijekom 2022. godine zbog regionalne energetske krize koja je također uslijedila nakon izbijanja rata u Ukrajini.

Mjere štednje energije smanjile su osvjetljenje diljem Francuske za čak 33 posto dok je u Ujedinjenom kraljevstvu i Nizozemskoj ono smanjeno za 22 posto.

S druge strane, svjetlost u Aziji postaje sve jača. Noćna rasvjeta naglo je porasla u Kini i sjevernoj Indiji, kako su se ta područja razvijala. Isti je trend vidljiv i u gradovima na zapadnoj obali SAD-a zbog sve većeg broja stanovnika, a istočni dio sve je tamniji zbog korištenja energetski učinkovitih LED žarulja i gospodarskog restrukturiranja.

Istaknuli su i da sateliti otkrivaju da ne postoji stabilan rast ili pad osvjetljenja.

'To je dinamičan portret vrste koja u stvarnom vremenu preoblikuje svoj okoliš, gradi, uništava, čuva i urušava se, često sve odjednom. Svijet ne postaje samo svjetliji, on treperi', istaknuo je Zhe Zhu, koautor studije i direktor Globalnog laboratorija za istraživanje okoliša Sveučilišta Connecticut, u objavi na stranicama NASA-e.

Studija je otkrila i cikluse intenzivnog izgaranja plina, do kojeg dolazi tijekom spaljivanja, posebice u središnjim regijama SAD-a.

'Razumijevanje toga gdje se plin rasipa diljem svijeta i javno objavljivanje tih podataka ima ogromno značenje za energetsku, ekonomsku i ekološku sigurnost', upozorila je Deborah Gordon, viša ravnateljica programa za klimatske informacije Instituta Rocky Mountain.